U Hrvatskoj se do 2004. bilježila visoka podrška pridruživanju EU, da bi potom ta podrška pala, a slično se desilo i u drugim zemljama, kandidatima za članstvo u EU, rečeno je u raspravi o stajalištima i potpori građana ulasku Hrvatske u EU.
Sociolog Dragan Bagić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu je iznio da, u rezultatima istraživanja o konkretnim očekivanjima građana od ulaska Hrvatske u EU, prevladavaju negativna očekivanja.
Hrvatski građani se, među ostalim, najviše pribojavaju rasta cijena roba i usluga te cijena zdravstvenih usluga. Građani strahuju i da će se smanjiti mogućnost proizvodnje domaćih prehrambenih proizvoda, povećati razina kriminala i rizik od terorizma te prodaja hrvatskih nekretnina i tvrtki strancima.
Istodobno, građani smatraju da će se ulazak Hrvatske u EU pozitivno odraziti na funkcioniranje pravne države, razvijenost gospodarstva, efikasnost državne uprave, izvoz hrvatskih proizvoda i usluga, opću razinu demokratičnosti, obrambenu sposobnost zemlje i na smanjenje razine korupcije u javnim institucijama.
Rješenje za povećanje povjerenja hrvatske javnosti u EU i smanjenje euroskepticizma sociolog Aleksandar Štulhofer, također profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, vidi u sustavnom i kontinuiranom informiranju, unaprjeđenju povjerenja građana u nacionalne institucije i ostvarivanju sociokulturne protuteže nacionalnoj isključivosti.
"Pitanje je da li je to stanje neodlučnosti građana trajno ili tek faza na putu njihovom konačnom opredjeljenju", navela je voditeljica okruglog stola Katarina Ott i složila se kako bi nam konačni cilj trebao biti da građani odlučuju o EU na temelju vlastite informiranosti.
Da je bitna i percepcija ljudi o tome kako žive, odnosno osjećaj sreće i životnog zadovoljstva ustvrdila je psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan koja je navela da je važno pitanje i jesu li hrvatski građani sretni s ulaskom Hrvatske u EU. Po istraživanju iz 2003., hrvatski su građani relativno sretni i po tome su na 19. mjestu u Europi.