Kao bitnu novinu zakon uvodi obvezni prekršajni nalog za prekršaje manjeg značaja s pravom na prigovor, čime bi prekršajni postupak završio na prekršajnom sudu i njime se ne bi više bavio Visoki prekršajni sud.
Prekršajni nalog zamijenio bi sudske postupke za manje prekršaje (za fizičke osobe do tisuću kuna i pravne osobe do deset tisuća kuna), dok bi prekršajni sud kao drugostupanjski rješavao prigovore i okončavao postupak.
Novi zakon previđa i produljenje roka zastare prekršajnog postupka (tri godine relativni, a šest godina maksimalni rok zastare), iako dio članova Odbora za zakonodavstvo drži da bi ti rokovi trebali biti i dulji.
Zakon predviđa i povećanje maksimalne novčane kazne - za pravne osobe sa sadašnjih pola milijuna na milijun kuna - kao i povećanje zatvora s najviše 60 na 90 dana zatvora, i to za prekršaje nasilja u obitelji, druge prekršaje povezane s nasiljem, zlouporabu droga i teže prekršaje protiv okoliša.
Propisuje se i mogućnost plaćanja kazni na mjestu događaja za prekršaje do tisuću kuna za fizičke osobe i do deset tisuća kuna za pravne osobe.
Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Florijan Boras drži kako bi do drugog saborskog čitanja trebalo razmotriti i mogućnost da, po uzoru na praksu u Sloveniji i Austriji, prekršitelji mogu na 'licu mjesta' platiti manju kaznu od zapriječene.
Zakonska novina je i uvođenje žurnog postupka za novčane kazne do deset tisuća kuna za fizičke i 30 tisuća kuna za pravne osobe.
U raspravama na odborima iznijeti su prijedlozi da se jasno definira na koje se slučajeve primjenjuje Prekršajni, a na koje Kazneni zakon, kako bi se izbjegla praksa da se, primjerice kod zlouporaba droga, izriče i prekršajna i kazna po KZ-u.
Članovi odbora propitivali su i je li riječ o 'običnom' ili 'organskom zakonu', te može li se zakonom propisati da u postupku za manje prekršaje stranka ne mora koristiti usluge odvjetnika, već da ju zastupaju članovi obitelji.
Odbori su podržali i prijedlog izmjena Zakona o područjima i sjedištima sudova, kojima se predviđa probno spajanje po deset općinskih i prekršajnih sudova.
Ministrica pravosuđa Ana Lovrin objasnila je da bi se tim izmjenama osiguralo racionalno i učinkovito pravosuđe te ujednačenost sudske prakse.
Kazala je da je riječ o pilot-projektu, u kojem će se, u prvoj fazi spajanja sudova, vidjeti hoće li se zajedno sa sudovima izmještati i gruntovnice ili će one ostati područni uredi.
Odbor za ravnopravnost spolova odgodio je za danas najavljenu sjednicu.