Zakon kao jednu od novina uvodi obvezni prekršajni nalog za prekršaje manjeg značaja s pravom na prigovor, čime bi prekršajni postupak završio na prekršajnom sudu i njime se ne bi više bavio Visoki prekršajni sud.
Naime, prekršajni nalog zamijenio bi sudske postupke za manje prekršaje, za fizičke osobe do 1.000 kuna i pravne osobe do 10.000 kuna, dok bi prekršajni sud kao drugostupanjski rješavao prigovore i okončavao postupak.
Time bi se Visoki prekršajni sud značajno rasteretio jer se više ne bi razmatrao žalbe na prvostupanjske odluke, pa bi se mogao usmjeriti na teže predmete, objasnila je Lovrin.
Na Visokom prekršajnom sudu 50 posto predmeta pada u zastaru, a zabrinjavajuće je što u tome podjednako sudjeluju lakši i teži prekršaji, primjerice prelazak pješaka preko crvenog svjetla ili obiteljsko nasilje.
Po riječima ministrice, čak 30 posto ukupnih sudskih zaostataka odnosi se na manje prekršajne postupke. No, po važećem prekršajnom zakonu iz 2002., za "bagatelne" predmete provodi se isti postupak kao i za kaznena djela, pa okrivljenici koristeći prava na žalbe mogu opstruirati postupak.
Novi zakon previđa i produljenje roka zastare pokretanja prekršajnog postupka, no neki novinari to su ocijenili kontradiktornim, budući da je cilj zakona ubrzanje postupaka. Ministrica je kazala da se time neće dovesti u pitanje mjere za ubrzanje, a da je rok zastare produljen na prijedlog sindikata, kako netko ne bi izmakao odgovornosti.
Zakon predviđa i povećanje maksimuma novčane kazne, primjerice za pravne osobe sa sadašnjih pola milijuna na milijun kuna, kao i povećanje zatvora s najviše 60 na 90 dana zatvora i to za prekršaje nasilja u obitelji, druge prekršaje povezane s nasiljem, zlouporabu opojnih droga i teške prekršaje protiv okoliša.
Novim zakonom želi se motivirati plaćanje kazni na mjestu događaja za prekršaje do 1000 kuna za fizičke osobe i do 10.000 kuna za pravne osobe, po principu tko plati odmah ne ulazi u prekršajnu evidenciju.
Novine su i uvođenje žurnog postupka u određenim slučajevima, ukidanje izvanrednog preispitivanja odluke u prekršajnom postupku i proširenje mjera opreza, poput zabrane napuštanja boravišta bez dozvole suda, a tužiteljima se daje ovlaštenje za njihovu primjenu i prije pokretanja prekršajnog postupka ali najdulje osam dana.