NO bi trebali prestati biti povlastice, a rad u njima prepustio bi se stručnjacima koji to znaju raditi, istaknula je na konferenciji za novinare predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić.
Takva je praksa i u susjednim zemljama, iako su državni tajnici ponegdje članovi NO-a, ali i oni imaju obveznu izobrazbu, pa u NO-ima može biti "onaj tko zna, smije i može", dodala je.
Adlešić je podsjetila da je ministar gospodarstva Branko Vukelić član devet nadzornih odbora, kazavši kako nema tog ministra koji bi sav taj posao, uz ministarski, stigao dobro obaviti. Takvo je stanje neodrživo, a ne stoji ni isprika da je riječ o trgovačkim društvima od posebnog državnog interesa, dodala je.
Najavila je da će potpredsjednik HSLS-a Dražen Breglec kao državni tajnik u članstvu NO-a Hrvatskih željeznica i Žarko Katić u NO-u Agencije za komercijalnu djelatnost, ne prođe li zakon u saborskoj proceduri, morati iz njih istupiti. "To je jedini način da se pripremi stvarna podloga za sljedeću vladu i odnekud treba početi", rekla je, naglasivši da javna poduzeća ne trebaju voditi političari, nego ravnatelje birati na javnim natječajima.
Najavila je da će HSLS ustrajati u tome da se treće čitanje njihova prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu provede prije ljetne stanke. Upozorila je da oni koji su protiv toga prijedloga trebaju znati da onemogućuju otvaranje najmanje 25 tisuća radnih mjesta s obzirom na broj ljudi koji rade na crno, odnosno nisu im plaćeni prekovremeni sati. Riječ je o radnim mjestima teško zapošljive radne snage - žena sa srednjom stručnom spremom - i bit će vrlo ružna spoznaja da tzv. velike stranke bježe od odgovornosti pred radnim zakonodavstvom, jer radije govore o povijesti, kazala je Adlešić.
Ante Markov (HSS) upozorio je da način upravljanja državnom imovinom u Hrvatskoj nije riješen ni na razini managementa ni nadzora. Zakon o trgovačkim društvima omogućuje da NO vodi tvrtku u prosperitet, ali i u stagnaciju, što pokazuje da treba promijeniti sustav nadzora u tvrtkama s pretežitim državnim vlasništvom. Ministri i državni tajnici ne mogu biti članovi NO-a, jer im, ocijenio je, nedostaje znanje, stručnost i vrijeme, u sukobu su interesa, a takva praksa nije poznata ni u susjednim zemljama.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja nema registar imovine - dionica, nekretnina i zemljišta - pa ga je nužno što prije izraditi, istaknuo je Markov.