Đurđa Adlešić, potpredsjednica Hrvatskog sabora, uvodno je obrazložila da bi, po njezinu prijedlogu, razlozi, načini, kriteriji i uvjeti za rad nedjeljom, blagdanima i drugim neradnim danima morali biti propisani kolektivnim ugovorom koji bi poslodavac zaključivao sa sindikatima.
Rada tim danima bili bi oslobođeni roditelji djece do tri godine, samohrani roditelji djece do šest godina te roditelji hendikepirane djece, a mogli bi raditi jedino uz pismeni pristanak.
HSLS je mišljenja da bi potpuna zabrana rada nedjeljom prouzročila smanjenje rada i potrošnje, veću nezaposlenost i snižavanje standarda.
Adlešić je iznijela rezultate HSLS-ove akcije "Platite rad nedjeljom", po kojima se 91 posto anketiranih radnika izjasnilo da za rad neradnim danima ne prima nikakvu naknadu, četiri posto prima gotovinski novac, a dva posto slobodan dan.
Najveće su pritužbe, dodala je, u sektoru trgovine, ugostiteljstvu i pekarstvu.
Predloženim izmjenama radnike bi se, osim spolnog uznemiravanja, zaštitilo i od verbalnog vrijeđanja i omalovažavanja poslodavca, a predviđa se i zaštita tzv. zviždača, odnosno radnika koji prijave poslodavca za korupciju.
Zakon predviđa i obvezu inspekcijskog nadzora najmanje dva puta godišnje u trgovinama s više od deset radnika, te veće novčane kazne za poslodavce koji se ogluše o zakon ili kolektivni ugovor.
O predloženim izmjenama, o kojima je Vlada dala negativno mišljenje, raspravljaju saborski klubovi.