"Koliko god to izgledalo nevjerojatno, Haški sud trenutno se gore kotira u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nego u Srbiji. Dramatičan pad ugleda suda i njegove glavne tužiteljice Carle del Ponte u bosanskoj i hrvatskoj javnosti podudario se s presudom Međunarodnog suda pravde u sporu Bosne i Hercegovine protiv Srbije: sud je našao da Beograd nije kriv za genocid u Srebrenici, što je naljutilo Bosance, ali i uvjerilo Zagreb da su šanse da Hrvatska dobije spor protiv Srbije zbog navodnog genocida tijekom rata u Hrvatskoj praktično pokopane", piše "Politika" detaljno objašnjavajući optužbe koje je tužitelj u procesu protiv Slobodana Miloševića u Haškom sudu Geoffrey Nice nedavno iznio protiv Carle del Ponte, tvrdeći da se sporazumjela sa Srbijom da se pojedini dokumenti koriste samo pred tim sudom, a ne i pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu.
"Bivši tužitelj (Nice) će se možda ponovo pojaviti u Haškom sudu, ali u novoj ulozi. Upućeni su ga vidjeli kako ulazi u zatvor u Sheveningenu, što je potaknulo glasine da se Nice uključuje u obranu hrvatskog generala Ante Gotovine", piše list, dodajući da po svemu sudeći "nema nikakve misterije oko zatamnjenih dijelova arhive iz Srbije" i da "kopije tih dokumenata, bez zatamnjenja, kruže Sarajevom i Zagrebom i čitane su na televizijskim stanicama u susjednim državama".
"Ne može se ozbiljno govoriti o tome da bi suci MSP donijeli drugačiju presudu da su raspolagali originalnim verzijama. Najveći dio proskribiranih dokumenata odnosi se na stenografske zabilješke sa sjednica Vrhovnog savjeta obrane Jugoslavije iz kojih se vidi da je Srbija planirala da materijalno pomaže Srbe u Hrvatskoj i BiH. I ništa više od toga", tvrdi list i ocjenjuje da su "Tuđmanovi transkripti daleko više optužujući po njega i hrvatsku državu nego stenografske zabilješke s Vrhovnog savjeta obrane Jugoslavije po vlasti u Beogradu i samog Slobodana Miloševića".