Smanjenje administracije u sustavu socijalne skrbi, objedinjavanje nekih socijalnih naknada, otvaranje novih prava kao što je roditelj njegovatelj, te ustroj jedinstvenog registra korisnika, neki su od ciljeva Strategije reforme socijalnih naknada 2007.-2008. koju je danas razmotrila hrvatska Vlada.
Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić posebno ističe potrebu smanjenja administriranja s obzirom i na podatke da djelatnici centara za socijalnu skrb 70 posto vremena troše na administriranje, 27 posto za rad s korisnicima u centrima, a svega tri posto za rad na terenu.
Strategija predviđa objedinjavanje nekih prava, pa bi tako stalna pomoć objedinila pravo na pomoć na uzdržavanje, pravo na podmirenje troškova smještaja u učeničkom domu i financijsku potporu studentima - bivšim korisnicima skrbi izvan vlastite obitelji.
Strategija predviđa i promjenu utvrđivanja osnovice za socijalna davanja koja bi se ubuduće računala na temelju relativne linije siromaštva (60 posto medijana nacionalnog dohotka).
Prema izračunima iz Strategije, za povećanje osnovice s postojećih 400 kuna za primjerice 25 posto (na 500 kuna) godišnje će biti potrebno osigurati dodatnih 416,7 milijuna kuna.
Strategija predviđa i izuzimanje doplatka za djecu iz ukupnog prihoda obitelji pri izračunu pomoći za uzdržavanje, a za provođenje te mjere godišnje će trebati osigurati dodatnih devet milijuna kuna, a počne li primjena 1. srpnja u ovoj godini dodatnih 4,5 milijuna kuna.
Primjenom tih mjera rashodi za socijalne naknade u ovoj će se godini povećati za 212,8 milijuna kuna, a u idućoj godini za 430,1 milijun, procjenjuje se u Strategiji.
Vlada je Saboru uputila i prvo izvješće o stanju okoliša za razdoblje od 1997. do 2005., a u opširnom se izvješću primjerice navodi da se nastavlja koncentracija stanovništva oko urbanih centara, da je oko 4.700 hektara zemljišta trajno prenamijenjeno, da znatno rastu površine pod ekološkom poljoprivredom (u razdoblju 2000.-2005. oko 600 puta), ali da su te površine još zanemarivo male, samo 0,2 posto ukupnih poljoprivrednih površina.
Iz Izvješća i podatci o povećanju nepovoljne strukture prometa, odnosno smanjenje javnog prijevoza putnika i znatnom povećanju cestovnog prometa roba (u razdoblju 1997.-2004. za 11 puta), porastu broja osobnih vozila za 39 posto, kao i podatak da su količine komunalnog otpada porasle za oko 20 posto u razdoblju 1997.-2004.
Saboru je upućen i konačni prijedlog zakona o volonterstvu koji u odnosu na prvo čitanje predviđa bolju zaštitu volontera maloljetnika, te ustanovljenje državne nagrade za volontiranje.
Vlada se suglasila i s pokretanjem postupka za sklapanje ugovora o zajmu za Projekt unutarnje vode sa Svjetskom bankom koja bi Projekt, vrijedan ukupno 105,3 milijuna eura, financirala zajmom od sto milijuna eura.
Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice Saboru predložila da za dva nova člana Vijeća za elektroničke medije imenuje Zdravka Kedžu i Olgu Ramljak.
Oni su predloženi nakon provedenog javnog natječaja, a u Vijeće bi ušli sa 30. travnja ove godine kada, naime, istječe mandat dvojici dosadašnjih članova, Ireni Vukasanović i Nebojši Gladoviću.
Hrvatska Vlada u četvrtak je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o prekršajima te prijedlog o probnom spajanju po deset općinskih i prekršajnih sudova.
Prijedlog prekršajnog zakona jedan je u nizu novih propisa kojima se želi smanjiti broj neriješenih sudskih zaostataka i povećati učinkovitost pravosuđa posebno na području pooštrenja sankcija, kazala je ministrica pravosuđa Ana Lovrin.
Čak 30 do 35 posto ukupnih sudskih zaostataka odnosi se na prekršajne postupke, a u mnogima se radi o minimalnim kaznama, kazala je ministrica.
Posljednjim zakonskim izmjenama iz 2002. prekršajni je postupak postao dugotrajan, a na sve presude moglo se žaliti. Visoki prekršajni sud zbog toga je presude donosio u samo 50 posto slučajeva dok je ostatak završavao u zastarama.
Novim Prijedlogom zakona o prekršaja rokovi zastare se udvostručuju. Tako će primjerice relativni rok zastare izvršenja biti dvije, a apsolutni tri godine.
Tzv. obvezni prekršajni nalog, odnosno naplata kazni za lakše prekršaje mimo suda uvedena je za sve prekršaje u kojima je zapriječena kazna za građane do tisuću i tvrtke do 10 tisuća kuna. Uz podjelu na fizičke i pravne osobe Prijedlog različite kazne prvi put predviđa i za fizičke osobe poput obrtnika ili drugih koji se bave drugom samostalnom djelatnošću te odgovorne osobe u "pravnim osobama".
U slučaju žalbe na obvezni prekršajni nalog odlučivat će prvostupanjski sud. Njegova odluka bit će pravomoćna i postupak okončan, čime će se po riječima ministrice pravosuđa Visoki prekršajni sud rasteretiti za čak 50 posto.
Naplatu prekršaja na "licu mjesta" Prijedlog će motivirati neupisivanjem u prekršajnu evidenciju.
Proces racionalizacije sudova Vlada namjerava započeti spajanjem po deset općinskih i prekršajnih sudova, a pritom se vodila kriterijem da je riječ o sudovima s manje od pet sudaca i udaljenima manje od 50 kilometara.
Vlada Saboru predlaže da se Općinskom sudu u Bjelovaru pripoji sud u Čazmi, sudu u Zaboku onaj u Klanjcu, u Korenici sud u Donjem Lapcu, Delnicama sud u Čabru, a Općinskom sudu u Rovinju sud u Poreču.
Prekršajnom sudu u Karlovcu pripojio bi se sud u Ozlju, Delnicama sud u Čabru, Glini sud u Gvozdu, Obrovcu sud u Gračacu, a Prekršajnom sudu u Korenici pripojio bi se istoimeni sud iz Donjeg Lapca.
Rezultati, učinkovitost i uštede nastale spajanjem ovih sudova Ministarstvo pravosuđa pratit će do kraja godine, a potom predložiti cjelovitu odluku o racionalizaciji mreže sudova, najavila je ministrica Lovrin.
Uz zakonske prijedloge iz područja pravosuđa Vlada je na sjednici, na kojoj je bio potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za pravosuđe, slobodu i sigurnost, informirana i o tijeku provedbe reforme pravosuđa i programa borbe protiv korupcije.
Po riječima ministrice Lovrin u prošloj je godini prijavljeno čak 120 posto korupcijskih kaznenih djela više nego godinu ranije, dok je broj sudskih zaostataka smanjen za 30 posto.
Frattini je naglasio da je uspostava učinkovitog i transparentnog pravosudnog sustava jedna od ključnih točaka koje zemlja mora ispuniti da bi bila članica EU. Naglasio je i važnost reformi kako bi se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s europskim, ali i upozorio da Hrvatska mora pokazati konkretne rezultate.
Premijer Sanader ističe da će Hrvatska nastojati do kraja ove godine otvoriti pregovore o što više, ako može i o svim poglavljima, a do kraja iduće godine očekuje zatvaranje tih poglavlja i završetak pregovora.
Možemo računati na kvalitetne i brze pregovore i bude li sve u redu uvjeren sam da će Hrvatska uskoro postati 28 članica EU, kazao je Sanader.