Komentirajući najavu predsjedatelja Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića da neće dopustiti podnošenje nove tužbe BiH protiv Srbije, Softić je u srijedu u "Dnevnom avazu" pojasnio kako se u ovom slučaju ne bi radilo o otvaranju novog postupka, nego o reviziji onoga koji je već pokrenut.
"Revizija procesa jedini je pravni lijek koji poznaje međunarodni pravni poredak, a time i ICJ. S obzirom da revizija predstavlja nastavak redovitog procesa nije mi potrebna nikakva suglasnost ni punomoć Predsjedništva", kazao je Softić.
Ukoliko otkrije nove bitne dokumente, BiH može zatražiti reviziju postupka protiv Srbije do 26. veljače 2017. godine, a do tada traje i Softićev mandat, osim ukoliko ga Predsjedništvo BiH smijeni odnosno imenuje novog zastupnika.
Bošnjački časnik za vezu pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Amir Ahmić u međuvremenu je upozorio kako raspravu o mogućem prikrivanju dokaza iz Beograda uz sudjelovanje glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte javnost u BiH treba promatrati oprezno.
Komentirajući u srijedu za sarajevsko "Oslobođenje" raspravu koja je o tome vođena u hrvatskim medijima, Ahmić je ocijenio kako se "dio bošnjačke javnosti nakon objave pisma Geoffreyja Nicea priključio fronti za likvidaciju svega onoga što je haaško Tužiteljstvo uradilo na utvrđivanju istine o zbivanjima u BiH".
Ahmić drži kako u pozadini Niceova pisma mogu biti pokušaji da se suđenja hrvatskim generalima prebace iz Den Haaga u Hrvatsku, a interes za takav razvoj događaja ima i Beograd, koji sada strahuje od mogućih presuda u procesu protiv Momčila Perišića, Frenka Simatovića i Jovice Stanišića.
Te bi se presude, navodno, mogle temeljiti na novim bitnim dokazima važnim i za moguću reviziju procesa BiH protiv Srbije pred ICJ-em, cijeni Ahmić.