S predstavnicima MMF-a ministar Šuker sastao se u sklopu proljetnog zasjedanja Svjetske banke i MMF-a u Washingtonu.
Ministar Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji predvodi izaslanstvo HNB-a na skupu u Washingtonu, sastali su se s izvršnim direktorom MMF-a Joerom Kremersom, direktorom europskog odjela MMF-a Michaelom Depperom i Robertom Feldmanom, nadleženim za jugoistočnu Europu.
"Kremers, koji nas je pratio i savjetovao ove četiri godine, i koji je praktički naš predstavnik u MMF-u kroz nizozemsku konstituencu, rekao je da je Hrvatska ostvarila takav napredak da svojim iskustvom može poslužiti kao primjer za rješavanje problema u nekim drugim tranzicijskim zemljama", kazao je Šuker u izjavi za hrvatske novinare.
S Feldmanom i Depperom razgovarali smo o makroekonomskim pokazateljima, fiskalnoj konsolidaciji i vanjskom dugu, rekao je Šuker i dodao kako su i oni konstatirali da je Hrvatska napravila pomak, ali i upozorili na oprez kako se ne bi otišlo u krivom smjeru.
"Predstavnici MMF-a ukazali na problem udjela vanjskog duga u BDP-u. Monetarne vlasti RH poduzimaju određene mjere, a vlada je mjerama fiskalne politike usporila rast duga", rekao je ministar Šuker.
Kazao je kako je na sastancima naglašeno da se mora spriječiti da vanjska zaduživanje potiču potrošnju izvan mogućnosti, te kako je upozoreno na probleme koji bi se mogli stvoriti u proračunu ako se prihodi, koji su u prvom tromjesečju 2007. veći 14 posto nego 2006., pretvore u potrošnju.
Nakon završetka stand by aranžmana u 2006. Hrvatska sada ima redovne kontakte, kontrole i konzultacija s MMF-om.
Predstavnici MMF-a komentirali su mjere HNB-a na obuzdavanju rasta kredita inozemnih banaka.
"Tu se malo razilaze pogledi monetarne vlasti u RH i MMF-a. No to je stvar HNB-a i MMF-a da proanaliziraju i odluče što će napraviti. No rast vanjskog duga treba početi malo više kontrolirati kroz fiskalnu politiku", rekao je Šuker.
Komentirajući zabrinutost oko visokog udjela hrvatskog vanjskog duga u BDP, koji s 29 milijardi dolara premašuje 80 posto BDP-a, Šuker je kazao kako je to je granica na kojoj je potreban oprez i mjere obuzdavanja daljnjeg rasta duga, ali je naglasio kako Hrvatska kao zemlju koja ima dobre makroekonomske pokazatelje i uspješnu gospodarsku politiku normalno servisira taj dug i nije u nikakvoj krizi, nije visoko zadužena zemlja i ne prijeti joj "argentinski sindrom".
Govoreći o velikom rastu stranih ulaganja u Hrvatsku u 2006., Šuker je istaknuo da je Hrvatska popravila okruženje za poduzetnike i postaje sve atraktivnija za strana ulaganja, te dodao kako očekuje ove i iduće godine mnogo veći interes stranih ulagača.
Hrvatski ministar financija je naglasio kako je tijekom boravka u Washingtonu s američkim poslovnim ljudima i s hrvatskim veleposlanstvom dogovorio zajedničko pokretanje postupka za potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanje između SAD i Hrvatske, što će otvoriti vrata za daljnje američka ulaganja.
Na proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu sudjeluju ministri financija i guverneri središnjih banaka iz 185 zemalja članica tih međunarodnih financijskih institucija.
Na skupu se na sastancima Odbora guvernera, odbora za razvoj i Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora, te na nizu foruma raspravlja o zadaćama, ciljevima i rezultatima rada banke i fonda, o pitanjima povezanim sa smanjivanjem siromaštva u svijetu, međunarodnom gospodarskom razvoju i financijama.
Aktualno zasjedanje odvija se u sjeni skandala vezanog uz predsjednika Svjetske banke Paula Wolfowitza i njegovo protežiranje prijateljice zaposlene u banci kod zapošljavanja u State Departmentu, zbog čega osoblje banke traži njegovu ostavku.