WASHINGTON
Hrvatski ministar financija Ivan Šuker sastao se u petak u Washingtonu s Hermanom Wijffelsom, izvršnim direktorom Svjetske banke koji na Odboru izvršnih direktora predstavlja nizozemsku konstituencu u kojoj je i Hrvatska, te sa Shigeom Katsuom, potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju. "Imali smo vrlo konstruktivan i dobar razgovor s Hermanom Wijffelsom i Shigeom Katsuom, na kojem su praktički konstatirali kako je Hrvatska ispunila sve uvjete za dobivanje drugog programskog zajma PAL 2", izjavio je ministar Šuker, koji u Washingtonu sudjeluje na proljetnom zasjedanju Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Programski zajam Svjetske banke PAL 2 u iznosu od 150 milijuna eura, namijenjen je reformskim projektima u Hrvatskoj, koji će se financirati posredstvom proračuna. "Hrvatska sa Svjetskom bankom također pregovara oko kredita za izgradnju vodovodne mreže u unutrašnjosti vrijednog 100 do 120 milijuna dolara, te ima ugovoren kredit za kompletnu reformu porezne uprave, od uvođenja poreznog broja do uspostave institucije za izobrazbu kadrova", dodao je Šuker. Katsu je ocijenio kako je Hrvatska postigla izvanredan napredak u ispunjavanju dogovorenih prethodnih mjera za odobravanje PAL 2 zajma, posebno u privatizacijama velikih gubitaša, posebice željezare Sisak i TLM-a, te početku privatizacije četiri neovisna poduzeca Hrvatskih željeznica, u području zdravstva i socijalne skrbi, te u području jačanja državne i javne uprave te modernizacije pravosudnog sustava.
LJUBLJANA
Slovenski premijer Janez Janša u petak se navečer u duljem razgovoru za slovensku televiziju osvrnuo, među ostalim, i na odnose s Hrvatskom, ustvrdivši da je protiv prihvaćanja posebne parlamentarne rezolucije o granici dviju država jer u tome ne vidi rješenja za otvorena bilateralna pitanja. Parlamentarne rezolucije o granici s Hrvatskom predlagale su Slovenska pučka stranka (SLS) i Slovenska nacionalna stranka (SNS), ali ih vladajuća većina nije uvrstila na dnevni red zasjedanja parlamenta koje počinje krajem ovoga mjeseca. Janša je dodao kako njegova vlada pokušava naći rješenja za neka bilateralna pitanja unutar hrvatskog pristupnog procesa Europskoj uniji. "U tom se procesu usvajaju europske norme i standardi, što samo po sebi rješava neka pitanja". Janša je također naglasio da su neka druga otvorena pitanja potpuno razjašnjena u bilateralnim kontaktima, ali je pitanje hoće li će hrvatska Vlada pred parlamentarne izbore u Hrvatskoj naći dovoljno produktivnog vremena da se ona riješe, rekao je Janša. Nije precizirao na što pod tim točno misli. Kako je prenijela agencija STA, Janša je rekao da neko spominjanje slovenskog referenduma kojim bi se zaustavio ulazak Hrvatske u EU nema nikakvog smisla i da bi to dobronamjerni i u Sloveniji i u Hrvatskoj željeli izbjeći, a k tome bi Slovenija takvim inicijativama samo gubila vjerodostojnost. Janša se osvrnuo i na bolest bivšeg hrvatskog premijera Ivice Račana, rekavši da mu je žao Račana koji se bori s teškom bolešću, ali da žali i zato što parafirani sporazum Drnovšek- Račan svojedobno nije bio uspješan iako su ga parafirale vlade koje su u parlamentu imale većinu. Janša je dodao da je u Hrvatskoj arbitraža za granicu često izgovor zato jer se ne zna ponuditi ništa bolje od sporazuma koji su 2001. bili dogovorili tadašnji premijeri dviju država.
RABAT
Zagrebačka tvrtka "Končar" pobijedila je na međunarodnom natječaju za isporuku četiri specijalna generatora snage 11 i 13 megavata, kao i pripadajuće opreme, za dvije marokanske hidroelektrane, objavilo je u petak hrvatsko veleposlanstvo u Rabatu. Ovaj posao, vrijedan 3 milijuna eura, dobiven je u konzorciju s francuskom tvrtkom "Cegelec", a kupac je nacionalni ured za struju Kraljevine Maroko. Neovisno o ovom ugovoru, Končarov francuski partner naručio je od zagrebačke tvrtke još četiri transformatora koji bi također trebali biti postavljeni u Maroku. Končar je nedavno u urbanističkom uredu Rabata predstavio i karakteristike hrvatskog niskopodnog tramvaja. Na međunarodnom natječaju za izgradnju tramvajske mreže u prijestolnici Rabatu, koji će ovih dana biti raspisan, konzorcij hrvatskih tvrtki "Končar" i "Gredelj" natjecat će se sa najpoznatijim svjetskim proizvođačima za posao vrijedan gotovo 100 milijuna eura.
CARACAS
Kubanski predsjednik Fidel Castro gotovo se u potpunosti oporavio od prošlogodišnje operacije i neslužbeno je ponovo preuzeo "dobar dio" vođenja zemlje, izjavio je u petak venezuelanski predsjednik Hugo Chavez. "Do sada je Fidel preuzeo obnavljanje dobrog dijela svojih dužnosti, iako ne službeno", kazao je Chavez koji je Castrov najbliži suradnik u regiji. Castro se oporavio gotovo u potpunosti, kazao je Chavez na konferenciji za novinare u Caracasu. Kubanski predsjednik nije viđen u javnosti otkako je ljetos hitno podvrgnut operaciji želuca koja ga je prisilila da privremeno preda sve ovlasti svom bratu Raulu.
SOFIJA/ZAGREB
Bugarska izvanparlamentarna stranka krajnje desnice Red, zakon i pravda (RSS) kandidirala je na izborima za Europski parlament, koji će se u Bugarskoj održati 20. svibnja, petero bugarskih medicinskih sestara koje su u Libiji osuđene na smrt zbog navodnog namjernog širenja zaraze virusom HIV-a među tamošnjom djecom. Čelnik RSS-a Jane Janev izjavio da će prvih šest mjesta na listi te stranke na izborima za EP pripasti sestrama i liječniku Zdravku Georgijevu, jedinom oslobođenom na sudskom procesu u Libiji, javila je bugarska agencija Novinite. Stranka se nada da bi se njihovim eventualnim izborom za europske zastupnice dobio snažan argument za puštanje iz libijskog zatvora. Bugarski ministar vanjskih poslova Ivajlo Kalfin takav je potez nazvao sramotnim iskorištavanjem njihove tragedije. Bugari će na svojim prvim izborima za EP izabrati 18 zastupnika. Izborna komisija će naknadno odlučiti o pravovaljanosti njihove kanidature. Libijski sud je bugarske medicinske sestre i palestinskog liječnika osudilo na smrt 2004. godine. Presudu je poništio libijski vrhovni sud, ali je slučaj na ponovljenom suđenju dobio isti rasplet.
TIRANA
Tisuće ljudi okupile su se u petak navečer u Tirani na prosvjedu,uz potporu oporbene ljevice, protiv nastojanja desne vlade premijera Salija Berishe da zaguši slobodu medija. Odgovarajući na poziv pokreta "Dosta je", koji je kritičan prema vladi, prosvjednici su pratili rock koncert na kojem su nastupali ugledni umjetnici iz Albanije. Berisha je nedavno optužio neke medije da služe mafiji, izazivajući time oštru reakciju oporbe i i nevladinih organizacija. Albanski helsinški odbor je ocijenio da Berisha treba točno navesti svoje optužbe da se izbjegne "dojam da vodi borbu protiv medija koji kritiziraju vladu". Vlada je nedavno počela istragu o navodnom neplaćanju poreza nekih medija. Njezini protivnici tvrde da se radi o manevru namjenjenom ograničavanju slobode medija. Albanija ima oko 25 dnevnika i stotinjak radijskih i televizijskih postaja za oko 3,8 milijuna stanovnika.
NEW YORK
Vijeće sigurnosti UN-a je u petak potvrdilo svoju potporu teritorijalnom integritetu Gruzije koja je uzdrmana separatisitčkim težnjama iz Abhazije. U rezoluciji koju je jednoglasno usvojilo svih 15 članica Vijeća sigurnosti ističe se "potpora suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Gruzije". Osim toga, Vijeće je odlučilo produljiti mandat MONUG-a (Promatračke misije UN-a u Gruziji) za šest mjeseci, do 15. listopada. MONUG, misija pokrenuta 1993. godine i čiji mandat ističe u nedjelju, broji 414 članova od kojih je 121 vojni promatrač. Zaduženje im je da nadziru poštuje li se prekid vatre između gruzijske vlade i abhazijskih vlasti u Gruziji. Abhazija, bivša autonomna republika u Sovjetskom savezu koju je Gruziji pripojio Staljin, proglasila je svoju neovisnost 1992. godine nakon raspada SSSR-a. Tbilisi je tamo poslao svoje vojnike kako bi ugušio pobunu. U ratu su poginulo tisuće ljudi, a 250.000 ih je raseljeno.