U poruci koju generalna direktorica WHO-e Margaret Chan ove godine upućuje svjetskoj javnosti ističe se da u dobu globalne trgovine i putovanja, nove i postojeće bolesti mogu prijeći nacionalne granice i ugroziti kolektivnu sigurnost, pa se samo snažnom suradnjom razvijenih zemalja i zemalja u razvoju može spriječiti njihovo širenje.
Moramo ulagati u zdravlje radi sigurnije budućnosti, napominje Margaret Chan u poruci koju prenosi Ured WHO-a u Hrvatskoj.
Iako ni Hrvatsku ne mogu zaobići globalne prijetnje zdravlju, poput učinaka klimatskih promjena, uništavanja okoliša ili zaraznih bolesti, najveću zabrinutost naših liječnika izazivaju vodeći uzroci smrti hrvatskih građana - kardiovaskularne bolesti i rak.
Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), među vodećim uzrocima smrti u Hrvatskoj, prve četiri skupine - ishemična bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, insuficijencija srca te zloćudne novotvorevine - čine više od polovice svih uzroka smrti.
Posebno je zabrinjavajuća stalna tendencija porasta stope smrtnosti od ishemične bolesti srca, koja se u posljednjih dvadeset godina kod nas udvostručila, dok se prosjek za Europsku uniju smanjuje stabilnim trendom već 25 godina.
Jednak smjer razvoja - manje drastičan, ali znakovit - uočava se i kod zloćudnih novotvorevina.
Mnoga bolesna stanja pojavila su se nekoliko godina nakon prestanka rata, vjerojatno kao posljedica stresa i s tim u vezi oslabljenog imunološkog sustava stanovništva, tumače u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.
Tako je unatoč održanoj kvaliteti zdravstvene zaštite tijekom rata Hrvatska 1994. godine, u usporedbi s 1990. godinom, imala 60.000 više pojava zaraznih bolesti, 40.000 više bolesnika sa šećernom bolešću, te 32.000 više pojava raznih novotvorevina.
Te je godine bilo i 30.000 bolesnika više s bolestima srca nego četiri godine ranije, te 40.000 više oboljelih od bubrežnih bolesti.
Ukupno gledano, u Hrvatskoj je 1994. zabilježeno 200.000 bolesti više nego 1990.
Stanje se nije poboljšalo niti desetak godina kasnije. Od bolesti srca i krvnih žila umire 53 posto našeg stanovništva, a u mnogim javnozdravstvenim akcijama koje se održavaju poslednjih godina stručnjaci podsjećaju da se čak 80 posto srčanih i moždanih udara može spriječiti uklanjanjem najbitnijih čimbenika rizika: nedovoljne tjelesne aktivnosti i prekomjerne težine, nezdrave prehrane, pušenja, visokog krvnog tlaka i stresa. Čak se i 75 do 80 posto karcinoma može prevenirati.
Zadnji podaci Registra za rak HZJZ-a iz 2004. godine govore da je ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom (bez raka kože) bio 19.128, što je 4.242 osoba više nego deset godina ranije. Od toga je 10.306 muškaraca i 8.822 žena.
Iste je godine od raka umrlo 12.287 osoba, dok ih je 1994. godine bilo 10.325. Muškarci su najčešće obolijevali od raka pluća, a kod žena je najčešći rak dojke.
Ipak, vodeći uzrok smrtnosti i dalje su kardiovaskularne bolesti od kojih je 2005. godine umrlo 26.000 ljudi, od čega 57 posto žena i 43 posto muškaraca.
Najvažniji segment kvalitete zdravstvenih usluga u Hrvatskoj je rano otkrivanje bolesti, pa je poticanje pojedinaca na aktivno uključivanje u ponuđene projekte najbolja investicija u vlastito zdravlje, ističe u svojoj poruci Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.