Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju organizira danas okrugli stol u Hrvatskom novinarskom domu na kojem sudjeluju vodeći hrvatski liječnici nefrolozi, te predstavnici udruga pacijenata i medija.
Društvo je otvorilo i posebnu internetsku stranicu www.svjetskidanbubrega.org na kojoj se mogu dobiti detaljnije informacije o bubrežnim bolestima i problemima oboljelih. Liječnici pozivaju građane da u što većem broju posjete web stranicu i rješavanjem kviza upoznaju se s osnovnim informacijama o bubrezima i bubrežnim bolestima.
Bubrežne bolesti su podmukle, a njihov je tijek često neprimjetan jer bolesnik ništa ne osjeća. Zatajivanje bubrega događa se u mnogo više ljudi nego što se misli - istraživanja provedena na različitim rasama i u različitim dijelovima svijeta pokazala su da otprilike jedna od 10 odraslih osoba ima neki oblik oštećenja bubrega, upozoravaju stručnjaci.
"Povišen arterijski tlak, dakle, svaki tlak iznad 140/90, potencijalna je opasnost za oštećenje bubrega i treba ga regulirati", upozorava dopredsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju dr. Dragan Ljutić.
Povišen arterijski tlak i šećerna bolest vodeći su uzroci zatajenja bubrega koji dovode pacijenta na dijalizu i zato je vrlo bitno bolesti bubrega otkriti na vrijeme i započeti liječenje.
Pacijenti trebaju obaviti jednostavne, rutinske pretrage mokraće, krvi i krvnoga tlaka i tako otkriti rane znakove bubrežne bolesti i usporiti pa čak i zaustaviti njezino daljnje napredovanje uzimanjem lijekova ili mijenjanjem nekih životnih navika, ističe Ljutić.
Liječnici upozoravaju da je razvijeni svijet suočen s epidemijom kronične bubrežne bolesti, a broj bolesnika liječenih dijalizom raste po stopi od 6 do 8 posto godišnje.
Slično je stanje i u Hrvatskoj gdje se, prema Hrvatskom registru nadomještanja bubrežne funkcije, broj bolesnika povećava za pet posto godišnje, a premašio je prevalenciju od 700 liječenih na milijun stanovnika.
U Hrvatskoj svake godine oko 700 bolesnika počinje liječenje dijalizom zbog kroničnog zatajenja bubrega.
Predviđa se da će do 2015. godine zbog kronične bubrežne bolesti i rizika koje ona donosi (zatajenje funkcije bubrega, kardiovaskularne bolesti, moždani udar) u svijetu umrijeti više od 36 milijuna ljudi.