Ta bi pobjeda mogla biti privremene naravi jer je Vrhovni sud u dva navrata ranije produljivao pravnu zaštitu zatočenika u Guantanamu.
U zatvoru američke baze na Kubi, zatočeno je oko 385 osumnjičenih za terorizam, većinom pripadnika Al Qaide i talibana zarobljenih nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. Od 385 zatočenih samo ih je 10 formalno optuženo, a Pentagon je najavio da pred vojnim komisijama namjerava procesuirati do 80 zatočenih "neprijateljskih boraca", kako ih službeno naziva administracija predsjednika Georgea W. Busha.
Usprkos ranijim pravorijecima Vrhovnog suda, nitko od zatočenih iz Guantanama nije izborio pravo da pred civilnim sudom u SAD osporava svoje zatočenje, jer je administracija agresivno ograničila njihova prava oslanjajući se na pravno tumačenje da "neprijetaljski borci" zarobljeni u nekonvencionalnom ratu protiv terorizma, ne uživaju prava koja ratnim zarobljenicima jamče međunarodne konvencije.
Savezni prizivni sud u Washingtonu u veljači je potvrdio glavno odredbu po kojoj zatočenici iz Guantanama ne mogu tražiti pravnu zaštitu sudova u SAD.
Središnje je pravno pitanje da li za zatočenike u Guantanamu vrijedi "habeas corpus act", temeljni ustavni institut koji štiti građane od nezakonitog pritvaranja, nalažući da optuženi u određenom roku mora biti izveden pred sud i upoznat s optužbama za koje se tereti ili oslobođen.
Glavni argument zatočenika u Guantanamu, odnosno njihovih branitelja jest da bez obzira na to što se ne nalaze na teritoriju SAD imaju pravo na pristup sudovima u SAD. Oni također traže da se proglasi neustavnim novi Zakon o vojnim komisijama iz listopada 2006., koji uređuje njihov status i pravila procesuiranja.