"U Europskoj uniji se slažemo da nam je potrebno jedinstvo. Podržavamo napore Marttija Ahtisaarija, iako postoje neke razlike u pogledu njegova plana", rekao je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier nije htio na konferenciji za novinare potvrditi da postoje razlike, inzistirajući da svi "podržavaju Ahtisaarijeve napore", ali je pozorno izbjegavao reći da postoji potpora Ahtisaarijevu planu, koji predviđa međunarodno nadziranu neovisnost Kosova.
"Sve članice Europske unije podržavaju Ahtisaarijeve napore i primile su na znanje stajalište glavnog tajnika UN-a Bana Ki-moona, koji podupire Ahtisaarijev prijedlog", rekao je Steinmeier.
Nakon što je posebni izaslanik UN-a Ahtisaari predstavio svoj plan Vijeću sigurnosti u kojem predlaže međunarodno nadziranu neovisnost za Kosovo, pitanje statusa te pokrajine ulazi u odlučujuću fazu. U EU-u smatraju da po pitanju Kosova moraju nastupati jedinstveno kao blok kako bi se u Vijeću sigurnosti pridobilo Rusiju i Kinu da ne blokiraju i ne odgađaju rješavanje toga problema.
Njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier zasebno se u petak sastao s ministrima zemalja članica EU-a, koje su članice Vijeće sigurnosti - Francuske i Velike Britanije, stalnih članica koje imaju pravo veta, te triju nestalnih članica Slovačke, Belgije i Italije.
Prema diplomatskim izvorima, rezerve prema Ahtisaarijevu prijedlogu iznijele su Slovačka, Rumunjska i Grčka.
Rezultat današnje rasprave, s koje nema zaključaka, jer je riječ o neformalnom sastanku, korak je natrag u odnosu na izjavu njemačkog predsjedništva EU-a, koje je početkom tjedna nedvosmisleno podržalo Ahtisaarijev prijedlog za status Kosova.
Uz to, početkom ovoga tjedna, na sastanku Vijeća NATO-a, sve zemlje članice podržale su Ahtisaarijev plan, a članice NATO-a su i Slovačka, Rumunjska i Grčka.
Neke zemlje predlažu da se Ahtisaarijev prijedlog ponovno otvori za pregovore srpske i albanske strane, koje tijekom pregovora u veljači u Beču nisu ni za milimetar približile stajališta.
To je blisko stajalištu Rusije, koja traži da se za Kosovo mora pronaći rješenje prihvatljivo za srpsku i albansku stranu. Sjedinjene Države i najveći broj članica EU-a smatraju da nema nikakvih izgleda za približavanje stajališta Beograda i Prištine te drže da se takvim zahtjevima samo odgađa konačno rješenje statusa, što je potencijalno opasno za stabilnost cijele regije.
Ministri vanjskih poslova EU-a sastali su se u petak na dvodnevnom neformalnom sastanku u Bremenu na sjeverozapadu Njemačke. Glavna tema prvog dana sastanka bilo je Kosovo i europska politika susjedstva.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i povjerenik za proširenje Olli Rehn predstavili su ministrima zajedničko izviješće o pripremama EU-a za preuzimanje međunarodne civilne misije na Kosovu od UN-a.
Misija EU-a mogla bi brojati između 1500 do 2000 ljudi, što će biti najveća misija u sklopu europske vanjske i sigurnosne politike do sada. Početne procjene troškova govore da bi za Kosovo u prve tri godine trebalo izdvojiti 1,3 do 1,5 milijardi eura.
U Europskoj uniji kažu da ne mogu sami snositi te troškove i računaju na širu pomoć. U taj iznos je uračunat kosovski dio duga bivše Jugoslavije, troškovi implementacije statusnog rješenja, poticanje gospodarskog razvoja i plaćanje međunarodnog osoblja.
U subotu, drugog dana sastanka, ministrima EU-a pridružit će se njihovi kolega iz kandidatskih zemalja, među njima i hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović.