Na pitanje može li se unatoč svih otvorenih pitanja reći da su Slovenija i Hrvatska prijateljske države, Nobilo je rekao da je to nedvojbeno i da to nije samo fraza. "Napredujemo na mnogim područjima suradnje, ali - kao što sam rekao - nema sinergije i viših oblika suradnje - u energetici, transportu, turizmu. Možda je danas poneki slovenski političar u iskušenju jer ocjenjuje da je Hrvatska, sada kad pregovara o članstvu u Europskoj uniji, ranjivija. Ali, to samo dodatno komplicira (naše) odnose. Time gube obje strane, pa i Europa koja u ovoj nestabilnoj regiji treba našu suradnju", rekao je na kraju Nobilo u dužem razgovoru za "Nedeljski dnevnik".
"Čini mi se da u Sloveniji neki ne razumiju kako je ratom traumatizirana Hrvatska osjetljiva na teritorijalna pitanja. Zato je otvorena pitanja potrebno prepustiti pravorijeku odgovarajućih ustanova međunarodnog korporacijskog ili privatnog prava, kako bismo konačno izašli iz tog začaranog kruga emocija i političkih očekivanja", rekao je među ostalim Nobilo.
Česte razmjene diplomatskih nota i generiranje negativne energije između dviju država koje su povijesno i ekonomski upućene jedna na drugu predstavljaju izvor profesionalne frustracije, priznao je Nobilo.
"Na žalost, doživljavam i profesionalne frustracije. Čovjek dođe sa svježom energijom, željama da se u njegovom mandatu dogode važne stvari. Slovenija je postala članicom EU-a, Hrvatska se toj integraciji približila, došle su vlade koje su ideološki bliže i nadao sam se da ćemo neka pitanja koja smo naslijedili iz bivše države brže rješavati", rekao je Nobilo u razgovoru za novi broj najčitanijeg slovenskog tjednika, dodajući da ga razmjena protestnih nota između dviju država, umjesto suradnje na životnijim temama, na žalost stavlja u situaciju kad i sam mora sudjelovati u "protoku negativne energije" koja se onda odražava na javno mišljenje u Sloveniji i Hrvatskoj.
"No, takvo bi se stanje promijenilo da se otvorena pitanja počnu rješavati s manje negativne energije jer kronično zatrovani odnosi među nama ne postoje", rekao je Nobilo ilustrirajući to međusobnom povezanošću Hrvata i Slovenaca u prošlosti kad su jedni drugima bili oslonac u borbi pred stranom dominacijom i u očuvanju narodnog identiteta.
Na pitanje da pojasni svoj navod da je Hrvatska "ostala sama" u nametnutom ratu 1991. godine i kako se to reflektiralo na odnose, Nobilo je podsjetio da se i u Sloveniji ponekad čuju tvrdnje da Hrvatska nije Sloveniji priskočila u pomoć kad ju je napala JNA, ali da je situacija u kojoj se tada našla Hrvatska bila složenija.
"U kaosu raspada Jugoslavije bilo je razumljivo da se je Slovenija odlučila za svoj put, ali mi smo se našli u teškom položaju. U onom smo trenutku i zakonodavno i vojno bili nespremni na samostalnost... Odlaskom Slovenije Miloševiću je uspjelo uspostaviti legitimnost u predsjedništvu Jugoslavije i osigurati kontrolu nad JNA. U Hrvatskoj je ostao gorak osjećaj da su nas ostavili i Slovenija i Europa...", rekao je među ostalim u razgovoru Nobilo koji navodi da su te stvari možda "istočni grijeh" tadašnje politike. To su pitanja za povijesnu analizu s kojima će se zbog budućih odnosa jednom trebati suočiti, ocijenio je u razgovoru za "Nedeljski dnevnik", dodajući da su se onda stvari nastavile s problematikom Ljubljanske banke.
Glede spora u vezi Ljubljanske banke i štednje hrvatskih građana Nobilo ocjenjuje da je Slovenija "ubila kravu zbog kile mesa". "Bili smo u groznom financijskom položaju, imali smo pola milijuna hrvatskih i milijun bosanskih izbjeglica. Mislim da je Slovenija, ako se mogu tako izraziti, ubila kravu zbog kile mesa", navodi Nobilo govoreći o neriješenom pitanju štednje hrvatskih građana u toj banci te podsjeća da je nakon toga slijedio spor oko nuklearke Krško i drugi.