U razgovoru za slovensku agenciju u Bruxellesu Swoboda je naglasio da amandman o načinu rješavanja otvorenih slovensko-hrvatskih pitanja koji je predložio, a o čemu EP treba glasovati na plenarnom zasjedanju idućeg mjeseca, već potiče lobističke akcije obiju država, no da je njegov prijedlog već izazvao približavanje stajališta Ljubljane i Zagreba kada je riječ o graničnim pitanjima. On je još jednom i u razgovoru za STA ponovio da svoj amandman o mogućnosti međunarodne arbitraže neće povući i da "poziv objema državama da riješe otvorena pitanja pomoću treće strane ostaje u tekstu izvješća o napretku Hrvatske". Također je, odbijajući neke sugestije iz Slovenije, kazao kako neće praviti razliku u statusu dviju država s obzirom na članstvo u EU. "Nisam spreman uvažiti želju Slovenije da poziv (za rješenje graničnih pitanja) bude namijenjen samo Hrvatskoj - pomak moraju učiniti obje strane", ustvrdio je Swoboda.
Swoboda je, navodi STA, pojasnio da su nakon niza godina zastoja obje države sada pokazale volju da se granično pitanje riješi, pa se tako Slovenija više izričito ne protivi arbitraži, makar preferira posredovanje, dok je Hrvatska, kako je dodao, pristala da se arbitraža može odnositi i na kopnenu granicu, što je Slovenija postavila kao uvjet.
"Većina slovenskih političara je za posredništvo, ali nitko nije rekao da arbitraža ne dolazi u obzir", rekao je Swoboda. Pojasnio je da je smisao poziva koje na obje države namjerava nasloviti EP, u čemu će se kako je dodao pridružiti Vijeće EU te EK, u tome da se Hrvatskoj i Sloveniji uputi "jasan signal" kako bi otvorena pitanja pokušale riješiti odnosno dogovoriti se o proceduri rješenja pitanja granice u mjesecima koji predstoje.
Swoboda je ponovio da smatra kako je uključivanje treće strane u rješenje otvorenih graničnih pitanja tek korak koji bi uslijedio ako ne uspiju bilateralni pregovori dviju država. U svakom slučaju, Swoboda je ocijenio da bi proceduru trebalo utvrditi u idućih nekoliko mjeseci kako otvorena pitanja ne bi opterećivala vrijeme pred održavanje izbora za Sabor u Hrvatskoj, niti slovenske pripreme za predsjedavanje EU s početkom iduće godine.
Dogovorom bi Hrvatska i Slovenija omogućile da se ne pokvari dobrosusjedsko ozračje i tako onemogućile da to pitanje iskorištavaju ekstremisti, ocjena je što ju je Swoboda iznio za STA.
Rekao je također da je u formuliranju teksta svog amandmana uvažio i pozicije slovenske strane pa će se u njemu naći savjet Hrvatskoj da pristup tržištu nekretninama mora biti nediskriminatoran za sve članice EU. Isto tako, izvjestitelj EP-a za Hrvatsku navodi da bi u sporazum Ljubljane i Zagreba moglo biti uključeno i pitanje ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu.
"I datume koji postoje moguće je promijeniti", rekao je Swoboda ocjenjujući da bi Hrvatska mogla pristati na odgodu primjene ekološko-ribolovnog pojasa, ako bi se to uključilo u sporazum kojim je određena procedura kako će dvije države riješiti svoja granična neslaganja.
Europski izvjestitelj za Hrvatsku također je rekao da je Sloveniju već upozorio da u pripremama na svoje paredsjedavanje EU bude svjesna da mora biti "dodatno obzirna i razumna" u zastupanju svojih interesa.
Swoboda je kazao da bi vrlo kritički reagirao ako bi Slovenija, suprotno tom upozorenju, granična pitanja s Hrvatskom "eskalirala" s približavanjem vremena izbora za predstavnike u Hrvatskom saboru.
"To bih primio vrlo kritično, jer sada nije vrijeme za jake riječi, nego za konkretne dogovore", rekao je Swoboda u razgovoru za slovensku agenciju. Dodao je da na slovenskoj strani postoje "razumni ljudi", koji su svjesni problema i žele njihovo rješenje, ali i oni koji insistiraju na maksimalističkim pozicijama.
Swoboda je najavio da će na određeni, posredan način uvažiti slovensko stajalište o tome da se trebaju uzeti u obzir i prijašnji dogovori o granici, misleći na sporazum Drnovšek-Račan.