"Mislim da nitko ne bi mnogo izgubio kompromisom. Za granicu na moru može se naći dobro rješenje, ali mislim da dvije države to neće moći postići same. Moja je jasna poruka: u tom slučaju potražite trećega", rekao je Swoboda, dodajući da je to rekao i slovenskom ministru vanjskih poslova Dimitriju Rupelu.
"Razgovori s gospodinom Rupelom bili su uspješni utoliko da se arbitraži nije protivio. Bilo je doduše nešto polemike oko medijacije, ali arbitraža je prihvatljiva", rekao je Swoboda koji očekuje da će takvu poruku dvjema državama uputiti uz Europski parlament uputiti Europsko vijeće i Europska komisija.
"Ako se prihvate tri jasna i usklađena izvješća, to bi moglo biti od velike pomoći", rekao je Swoboda, dodajući da isto mišljenje o potrebi da se granična pitanja između Hrvatske i Slovenije riješe kako ne bi opterećivala slovenske predsjedavanje EU-u i postupak uključivanja Hrvatske ima i povjerenik za proširenje Olli Rehn.
"Ne mogu zamisliti da bi drukčije mišljenje mogao imati njemački Walter Steinmeier (ministar vanjskih poslova Njemačke koja predsjedava EU-om). O tome ću razgovarati i u Portugalu koji idući predsjedava Unijom", rekao je Swoboda, pojašnjavajući svoj amandman i njegov smisao.
"Rupel i ja smo se složili da je potrebno zaustaviti one koji su protiv sporazuma, a postoje na obje strane. Valja spriječiti podmetanja. I poruka Rupela je da želi rješenje. On ne želi da je pitanje (granice) otvoreno do zadnjeg trenutka, da se Hrvatsku ucjenjuje i da se govori: Želite li u EU, morate prihvatiti naše rješenje. To moramo spriječiti i slovesnka vlada je toga svjesna", rekao je u razgovoru Swoboda.
"Ako do kraja godine dođemo do sporazuma o postupku i ako oba parlamenta izjave da će prihvatiti ono što kaže posrednik ili arbitraža, onda je stvar riješena. Tu obvezu bi mogli zapisati i u pristupni ugovor", kazao je Swoboda.
Austrijski socijalist i član Europskog parlamenta rekao je da je sa svojim amandmanom išao jer je jasno da je pitanje granice već opterećivalo odnose Slovenije i Hrvatske i da ne prihvaća logiku da u izvješću o hrvatskom putu u EU ne bi trebalo biti pitanje granice između države koja je članica i buduće članice, a uz to dodao da i među nekim članicama EU-a postoje granična pitanja koja već dugo nisu riješena (kao primjer dao je pitanja između Velike Britanije i Irske i Velike Britanije i Španjolske).
"Nerealno je očekivati da se granično pitanje u hrvatskom slučaju može ostaviti sasvim po strani. Proces ratifikacije (hrvatskog članstva u EU) u Sloveniji bi se mogao otegnuti više mjeseci, ako ne i godina, ako to pitanje ne bi bilo riješeno.", rekao je Swoboda koji dodaje da će u konačnom oblikovanju svog amandmana uvažiti raspravu koju je on izazvao i na slovenskoj i na hrvatskoj strani.
"Moje ishodište je kako pomoći dvjema državama da nađu zajednički jezik, a amandman ću možda malo izmijeniti kako bi rečenica o arbitraži bila jasnija. Već sama rasprava o amandmanu približila je stajališta dviju država. Nakon što sam imao raspravu od pet šest sati s ministrima vanjskih poslova obiju država vidim svjetlo na kraju tunela", kazao je Swoboda.
Uz to, Swoboda je dodao da je Slovenija ponovo izjavila da podržava Hrvatsku na putu u EU.
"Ni Hrvatska nikad nije sumnjala da Slovenija podržava Hrvatsku. A granično pitanje je poseban slučaj. Tu ne želimo praviti razliku između članice i nečlanice, te reći da je u pravu jedna ili druga strana. Ja o tome neću prosuđivati. Zato najprije trebamo novu inicijativu kako bi države sjele (i razgovarale o tome). Ako ne dođe do brzog dogovora o sadržaju, onda neka se dogovore o postupku (proceduri) - posredovanju trećega ili arbitraži. Ako je arbitraža predug postupak, onda bi se mogli dogovoriti o medijaciji. No, to moraju učiniti ubrzo, te iskoristiti priliku koja se pruža u razdoblju od hrvatskih saborskih izbora do slovenskih parlamentarnih izbora iduće godine", naveo je Swoboda u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" od subote.