Kertesu se, optužnicom podignutom 13. ožujka ove godine, stavlja na teret da je zajedno s bivšim predsjednikom SR Jugoslavije, pokojnim Slobodanom Miloševićem, bivšim predsjednikom Vlade SRJ, haškim optuženikom Nikolom Šainovićem, te bivšim potpredsjednikom Vlade Jovanom Zebićem iznošenjem novca na Cipar, financiranjem državnih poduzeća i Socijalističke partije, oštetio državu za oko 120 milijuna njemačkih maraka.
S obzirom na to da je Milošević umro prije godinu dana u pritvoru Haškog suda, protiv njega neće biti vođen postupak, ali nitko osim Kertesa nije ostao na optužnici: protiv Šainovića postupak je, s obzirom da mu se u Haškom sudu sudi za ratne zločine na Kosovu 1999. godine, već razdvojen, a Jovan Zebić koji je bolovao od karcinoma umro je u četvrtak, 15. ožujka, nakon što je optužnica objavljena.
Kertesovo ime se u javnosti spominjalo u kontekstu brojnih zloupotreba državnog novca od početka 90-ih godina, otkako je postavljan na visoke državne funkcije: najprije je 1992. godine bio pomoćnik saveznog ministra za unutarnje poslove 1992. godine, potom od sredine 1993. do ožujka 1994. ministar bez lisnice u Vladi Srbije, a iste te godine Vlada SRJ postavila ga je za direktora Savezne uprave carina, gdje je ostao sve do pada Miloševićevog režima u listopadu 2000. godine.
Jedini postupak u kojem se Mihalj Kertes dosad našao na optuženičkoj klupi je atentat na Ibarskoj magistrali, pokušaj ubojstva Vuka Draškovića i ubojstvo četvorice visokih funkcionara Srpskog pokreta obnove 1999. godine, kamionom-ubojicom kojega je upravo Kertes stavio na raspolaganje Državnoj sigurnosti MUP-a Srbije i Jedinici za specijalne operacije MUP-a Srbije, čiji su pripadnici izvršili atentat. Kertes je nedavnom prvostupanjskom presudom Okružnog suda osuđen na dvije godine i pet mjeseci zatvora.
Srbijanski mediji su, inače, proteklih godina Kertesa spominjali ne samo u vezi s iznošenjem novca, već i s financiranjem službi sigurnosti i brojnih paravojnih jedinica koje su sudjelovale u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.