RIJAD - Vođe Irana i Saudijske Arabije tijekom prvog službenog susreta u Rijadu u subotu izrazile su protivljenje "sektaškom nasilju na Bliskom Istoku", ocjenivši to najvećom opasnošću po cijelu regiju, objavila je državna agencija Saudijske Arabije. "Dvije strane složile su se da treba zaustaviti svaki pokušaj širenja sektaškog sukoba u regiji", izjavio je novinarima saudijski ministar vanjskih poslova princ Saud al-Faisal. Iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedžad i saudijski kralj Abdulah također su naglasili važnost očuvanja palestinskog jedinstva i uspostave sigurnosti u Iraku. Saudijska agencija navodi Ahmedinedžadovu izjavu da podupire saudijske napore za smirivanjem stanja u Libanonu i završetkom tamošnje političke krize. Libanonsku Vladu, koju podržavaju SAD i Saudijska Arabija, nastoji srušiti šiitski pokret Hezbollah, koji podržava Iran. Agencija nije spomenula iranski nuklearni program koji je, po najavi iranskih državnih medija, također trebao biti temom razgovora.
KAIRO - Islamistička skupina povezana s Al-Qaidom objavila je u subotu na svojoj web stranici video snimku pogubljenja 18 iračkih vojnika. Na trominutnom videu snimljeno je strijeljanje pripadnika iračkih snaga sigurnosti hicima u potiljak, dok kleče u nekom polju, a organizacija zvana Islamska država Irak ustvrdila je da se radi o odmazdi za navodno silovanje jedne sunitske žene koje su počinili pripadnici pretežno šiitske iračke policije. U videu se spominje i "sveti ratnik" Abu Hamza al-Mujaher, kojeg je Osama bin Laden postavio za vođu Al-Qaidinih operacija u Iraku prošle godine. Islamska država Irak nije objavila kada su oteti pogubljeni vojnici, no u ranijem proglasu je ustvrdila kako se ne radi o 14-torici pripadnika snaga sigurnosti, čija su tijela pronađena u petak sjeveroistočno od Bagdada.
LONDON - Libijski predsjednik Moamer Gadafi optužio je u subotu Zapad da nije učinio dovoljno kako bi Libiji nadoknadio odustajanje od nuklearnog programa. Gadafi je BBC-u izjavio kako je "Libija razočarana jer Amerika i Velika Britanija nisu ispunili dana obećanja". Libija je 2003. godine objavila da obustavlja svoj nuklearni program na temelju obećanja Sjedinjenih Država i Velike Britanije da će joj pomoći u izgradnji civilnih nuklearnih elektrana. Tada su ukinute sankcije prema Libiji i obnovljeni diplomatski odnosi. Libijski čelnik kaže da bi taj dogovor trebao postati model za buduća rješenja, no izostanak pomoći Zapada obeshrabrit će Sjevernu Koreju i Iran da odustanu od svojih kontroverznih nuklearnih ambicija. Ipak, Gadafi je rekao da se njegova država neće vratiti na "stare staze" potpore međunarodnom terorizmu i pokušajima da se domogne nuklearnog oružja.
JERUZALEM - Izrael bi mogao ukloniti nekoliko desetaka židovskih naselja sa Zapadne obale, izjavio je u subotu zamjenik izraelskog premijera Shimon Peres. "Da, naselja će biti uklonjena, ne sva, čak nisam siguran ni da ćemo ukloniti većinu", rekao je Peres za izraelski Kanal 2. Od ukupno 121 naselja mogli bi ih evakuirati nekoliko desetaka, dodao je. Izrael se jednostrano povukao iz pojasa Gaze 2005. godine, no planove za povlačenje sa Zapadne obale odgodio je zbog rata u Libanonu prošle godine. Brojni Izraelci protive se povlačenju strahujući da bi to ojačalo Hamas, vodeću palestinsku islamističku frakciju.
SARAJEVO - Sulejman Talović (19), počinitelj masakra u američkom Salt Lake Cityju gdje je u veljači ubio pet i ranio četiri nedužne osobe, pokopan je u subotu u selu Talovići kod mjesta Cerska u istočnom dijelu BiH. Talović, kojega su nakon napada u trgovačkom centru u Salt Lake Cityju ubili policajci, pokopan je na muslimanskom groblju u rodnom selu prema želji obitelji i u nazočnosti nekoliko stotina mještana. Otac Suljo Talović kazao je kako mu i dalje nije jasno zbog čega se njegov sin odlučio napasti i ubiti nedužne ljude u gradu koji im je postao drugi dom nakon što su izbjegli iz BiH. Talović je dodao kako je zahvalan američkom narodu zbog načina na koji je reagirao nakon masakra ne potičući osvetu i mržnju prema brojnoj bošnjačkoj zajednici u Salt Lake Cityju.
GROZNI - Ruski istražitelji pronašli su u subotu u čečenskom glavnom gradu Groznom grob prvog gruzijskog predsjednika Zviada Gamsahurdije i tako se za korak približili rješavanju misterija koji okružuje njegovu smrt 1993. godine, javile su agencije. Zviad Gamsahurdija, prvi predsjednik postkomunističke Gruzije, umro je pod sumnjivim okolnostima u zapadnoj Gruziji 1993. godine, godinu dana nakon što je zbačen s vlasti, i pokopan je u Čečeniji prije nego što je ruska vojska upala u tu pokrajinu 1994. godine. Gamsahurdijin lijes, koji je nekoliko puta ekshumiran i potom zagubljen u kaosu ratom razorene Čečeniji, pronađen je na zahtjev njegovog sina Tsonea, koji je i identificirao tijelo. Zviad Gamsahurdija je u svibnju 1991. izabran je za predsjednika Gruzije s 80 posto glasova. Pod njegovim vodstvom Gruzija je izborila neovisnost, ali već godinu dana kasnije upala u kaos. Gamsahurdijini protivnici digli su pobunu i mjesecima opsjedali državni parlament, a on je ubrzo pobjegao iz Tbilisija. Iz uporišta u zapadnoj Gruziji vodio je građanski rat sa snagama odanima novom gruzijskom lideru, bivšem sovjetskom ministru vanjskih poslova Eduardu Ševardnadzeu. Prema riječima njegove supruge, Gamsahurdija je počinio samoubojstvo 31. prosinca 1993. kad su njegovo uporište opokolile Ševardnadzeove snage. Međutim, obdukcija nikad nije provedena, niti je službeno utvrđen uzrok smrti.