Svrha je projekta stvoriti i učiniti dostupnijim skup digitalnih zbirki prepoznatljivog i nacionalno relevantnog sadržaja te kroz rad na projektu jačati institucionalnu sposobnost navedenih ustanova.
Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe jedan je od strateških ciljeva Ministarstva kulture u ostvarenju kulturne politike i kulturnog razvoja Hrvatske, istaknuo je ministar kulture Božo Biškupić.
Digitalizaciju shvaćamo i kao zaštitu digitalne baštine i povećanje mogućnosti njezine dostupnosti, rekao je ministar, napomenuvši da se, primjerice, u muzejima čuva oko šest i pol milijuna predmeta za koje zna vrlo mali broj ljudi.
"Projekt daje šansu da tu građu obradimo i učinimo dostupnom svima", naglasio je ministar, najavivši da će za tjedan dana predstaviti arhi web, internetsku stranicu na kojoj će biti vidljiva dosad digitalizirana građa.
Po njegovim riječima pristup knjižničnoj građi bit će omogućen najširoj javnosti. NSK je već uključena u projekt digitalizacije građe u zemljama Europske unije (i prije ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU) i ne ćemo u tome zaostajati, rekao je.
Ministarstvo kulture osiguralo je za sada pet milijuna kuna za provedbu tog projekta za koji je potrebno 5,8 milijuna kuna.
"To je višegodišnji projekt i vjerujem da ne će biti nikakva zastoja u njegovoj provedbi", izjavio je Biškupić, dodavši da je osnovan i Ured projekta, a vodit će ga pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva Jozo Ivanović.
Glavni ravnatelj NSK-a Tihomil Maštrović rekao je da je ta biblioteka već napravila niz poslova u digitalizaciji najvažnije kulturnopovijesne baštine, pa je tako digitalizirano 60 tisuća stranica knjižne građe, od čega 32 tisuće novinskih stranica.
Zahvalio je na potpori Ministarstva kulture projektu digitalizacije hrvatske kulturne baštine koji će omogućiti da se najvažniji dokumenti hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta prezentiraju na odgovarajući način dostupan svakom zainteresiranom korisniku bilo gdje u svijetu.
"To je važan korak u prezentaciji Hrvatske i hrvatskog naroda kao važnog čimbenika na europskoj karti raznolikosti koji će još više doći do izražaja", rekao je Maštrović.
Ravnateljica Muzejsko-dokumentacijskog centra Višnja Zgaga rekla je da potpisivanjem sporazuma o digitalizaciji hrvatske kulturne baštine šest milijuna muzejskih predmeta ulazi u drugu fazu stručnu obrade. Od 146 muzeja 90 ih je informatizirano, a 600 tisuća muzejskih predmeta je obrađeno, dodala je.