Primorac je istaknuo da je Ministarstvo u kupnju i uređenje prostorija uložilo 4,5 milijuna kuna, da u njemu, uz ostale, radi 12 znanstvenih novaka koji rade na osam velikih projekata.
Djelatnici Instituta vrlo su dobro upućeni u suvremene etnološke tokove ne samo u području znanosti nego i obrazovanja jer su od početka uključeni u bolonjski proces, rekao je.
Ministar kulture Božo Biškupić govorio je o suradnji Ministarstva i Instituta istaknuvši da je tradicijska kultura važna sastavnica nacionalnog identiteta. Podsjetio je da se Ministarstvo angažiralo u uvrštenju nematerijalne baštine na UNESCO-ov popis za zaštitu, o čemu se konzultiraju i stručnjaci iz Instututa.
Osim čipke, izvornog hrvatskog proizvoda, nematerijalnom baštinom smatraju se glazba i jezik, posebice dijalekti, rekao je Biškupić.
Institut za etnologiju i folkloristiku, od utemeljenja 1948. djelovao je u Zvonimirovoj ulici, posjetio je ravnatelj Ivan Lozica. On je govorio o važnosti te ustanove koja će dogodine obilježiti 60 godina.
U početku je to bio Institut za narodnu umjetnost, zatim Zavod za istraživanje folklora te važno etnomuzikološko istraživačko središte, podsjetio je Lozica. Zahvaljujući vrsnim stručnjacima koji su djelovali u Institutu, u njemu su stvoreni temelji hrvatske etnologije i folkloristike, dodao je.
Institut danas okuplja znanstvenike različitih profila, etnologe, muzikologe, komparatiste, kroatiste, povjesničare i povjesničare umjetnosti, teatrologe i jezikoslovce koji se bave različitim temama hrvatske tradicijske umjetnosti i kulture poput izučavanja i popularizacije smotre folklora u kojoj su sjedinjeni ples, pjesma i narodni običaji te narodno stvaralaštvo.
Institut je do sada objavio 45 brojeva časopisa Narodne umjetnosti te niz drugih izdanja.