Dodatna četiri tjedna u kojima će se jedan sat dnevnog svjetla prebaciti s jutra prema večeri trebao bi, prema očekivanjima stručnjaka, smanjiti potrošnju goriva i potražnju za električnom energijom na vrhuncu potrošnje u ranim večernjim satima.
Proširenje ljetnog računanja vremena naišlo je na odobravanje, kao i na protivljenje Amerikanaca, ovisno o tome koliko im ono remeti ustaljeni ritam ili utiče na poslovanje.
Radnicima u javnom prometu, koji se u svakom slučaju dižu jako rano, od početku su prema toj ideji iskazivali odbojnost, dok u policiji, primjerice misle kako bi ona čak mogla smanjiti stopu kriminaliteta. Farmeri će izgubiti dragocjeni sat rada u zoru.
Avioprijevoznici su negodovali uz argument da će im ta promjena poremetiti međunarodne redove letenja i još ih više udaljiti od sinkronizacije s Europom, te im donijeti milijune dolara gubitaka.
Promjena bi mogla donijeti neugodnosti s promjenom vremena u računalima i drugim elektronskim uređajima koji su programirani za prelazak na ljetno vrijeme tri tjedna kasnije, no stručnjaci kažu kako ne očekuju veće teškoće.
Jedan od pokrovitelja zakona iz 2005. kojim je Kongres odobrio proširenje ljetnog računanje vremena, demokratski kongresnik Ed Markey, ističe kako će uštede u potrošnji energije u idućih 13 godina donijeti smanjenje emisije stakleničkih plinova u SAD za 10.8 milijuna metričkih tona, prema studiji Američkog vijeća za energetski učinkovito gospodarstvo.
Godišnja emisija stakleničkih plinova u SAD samo je u 2004. iznosila 5.9 milijardi metričkih tona.