Osim dva dvobroja časopisa Dubrovnik koji su u godišnjem planu ogranka, Uredništvo je ponudilo još nekoliko naslova vezanih uz bogatu kulturnu, povijesnu i književnu baštinu Dubrovnika.
Među objavljenim naslovima su "Pripovijesti o Gradu" autorice Nade Skatolini. Riječ je o kratkim zapisima o kulturnim gradskim mjestima, poznatim dućanima, gostionicama u Gradu. Zapisi su nastali u razdoblju od 1920. do 1958.
Tiskana je i knjiga "Poznati Dubrovčani u ljubljanskom Zvonu" Ane Marije Paljetak, "Pisma Vlahu" Tomislava Macana, a predstavljena je zbirka pjesama Luke Paljetka "Pjesme koje nisu važne" te "Romansero gitano", prijevod poznatog Lorcina djela.
Luko Paljetak osvrnuo se na dvobroj 1-2 časopisa Dubrovnik koji je znatan prostor posvetio obilježavanju 250. godišnjice Mozartove smrti. U njemu su i tekstovi domaćih autora među kojima su ogledi o književnim djelima hrvatske i svjetske literature, poezija, drama, tekstovi o baštini, memoari i razni osvrti iz bogate dubrovačke povijesti.
U drugom dvobroju 3-4 časopisa Dubrovnik su objavljena uz ostalo i dva dramska teksta - Ibsenova drama "Bard" u Paljetkovom prijevodu koja je pronađena u ostavštini jednog dubrovačkog odvjetnika, te dramski tekst R.Tagorea u prijevodu Pavla Vuka Pavlovića.
Ana Marija Paljetak je govoreći o svojoj knjizi "Znameniti Hrvati u ljubljanskom Zvonu", podsjetila da je kao lektorica slovenskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zadru naišla na zanimljive tekstove o znamenitim Dubrovčanima u ljubljanskom časopisu Zvon koji je izlazio od 1881. do 1941. godine. U njemu su tekstovi o Dubrovniku s kraja 19. i početka 20. stoljeća u vrijeme raspada Austrougarske monarhije i Gradu koji se nalazi na rubu nekadašnjeg Velikog Carstva. Zanimljivi su tekstovi o Ivanu Gunduliću osobito iz 1893. kada je otkriven Gundulićev spomenik, zatim tekstovi o Ivi Vojnoviću i Matu Vodopiću, Baltazaru Bogišiću te Vlahi Bukovcu i Celestinu Medoviću.
U knjizi "Pisma Vlahi" Tomislava Macana u formi epistolarne proze ispisani su događaji od 1962. do 1969. u Konavskom kraju, običajima, odnosu gradskog i seljačkog života, zavičajne vrijednosti i domoljublje. Događaji su to iz kojih se može iščitavati i vrijeme Rankovićeve diktature, rečeno je na predstavljanju.