Predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer istaknuo je da su za ovu godinu stavke namijenjene nacionalnim manjinama povećane za 18 posto, te napomenuo da je novac zatražen za 312 programa, od kojih je 258 ispunilo uvjete, 45 nije, a devet ih je zaprimljeno kad je istekao rok za podnošenje.
Stavke su povećane, ali ne linerano, nego u skladu s potrebama pojedinih nacionalnih manjina, pa su tako najveće povećanje dobile mađarska (62,5 posto) i poljska (55,6 posto) manjina, te srpska (24,59 posto) s oko 80 tisuća povratnika i bošnjačka (39,23 posto) s oko sedam tisuća povratnika.
Najviše je novca ukupno dobila srpska nacionalna manjina, gotovo 9,47 milijuna kuna, i talijanska nešto više od 7,170 milijuna, a najmanje poljska, 70 tisuća kuna. Ukupno je podijeljeno nešto manje od 34 milijuna kuna za 17 nacionalnih manjina.
Za stvaranje preduvjeta za ostvarivanje kulturne autonomije još će posebno izdvojiti 640 tisuća kuna, za informiranje i osposobljavanje članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina 340 tisuća kuna i za obilježavanje 10. obljetnice manifestacije "Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina u RH" 80 tisuća kuna.
Najveću raspravu izazvala je raspodjela novca namijenjena madžarskoj nacionalnoj manjini, pa su Demokratska zajednica Mađara Hrvatske (DZMH) i Savez mađarskih udruga Zagreb dobile svaka po 1,925 milijuna kuna.
Predstavnik madžarske nacionalne manjine Jene Adam rekao je da DZMH svake godine prigovara raspodjeli novca, pa je ponuđeno kompromisno rješenje da obje udruge dobiju jednako.
Članica Savjeta i saborska zastupnica češke i slovačke nacionalne manjine Zdenka Čuhnil kazala je da takvo rješenje, iako najjednostavnije, ne šalje poruku udrugama da se dogovore o programu, pa će se i dalje udvajati izdavaštvo i nastaviti djelovanje frakcija, što se ne bi smjelo dopustiti.
Savjet je podupro prijedlog da se izdavačima časopisa i knjiga na manjinskim jezicima uvede obveza podnošenja izvješća o njihovoj nakladi kako bi Savjet imao bolji uvid u trošenje novca.