Kaznena odgovornost traži se ne samo za stražare i zapovjednike logora već i institucije u Srbiji koje su te logore organizirale.
Bivši logoraši, članovi udruge "Vukovar 1991.", također su od glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića zatražili da na internet stranicama Državnog odvjetništva RH objavi sadržaj tog Sporazuma, jer to dosad nije učinjeno.
"Nakon osvajanja i etničkog čišćenja u istočnoj Slavoniji i Baranji 1991. godine, a osobito nakon pada Vukovara, pripadnici JNA odvode u logore u Nišu, Sremskoj Mitrovici, Begejcima, Staićevu i drugdje, zarobljene pripadnike Hrvatske vojske, ranjenike i civile. U logore je odvedeno oko 10.000 osoba od kojih je oko 300 u logorima ubijeno, a oko 495 ih se još uvijek vodi kao nestale. Preživjeli su bili zlostavljani na najokrutnije načine", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik udruge "Vukovar 1991." Zoran Šangut.
Istaknuo je kako su "u organizaciju logora za zatočenike iz Hrvatske morali biti najizravnije uključeni vrh JNA i srpski državni organi, u prvom redu ministarstva unutarnjih poslova i obrane".
"Mi, bivši logoraši, tražimo da se provede istraga i utvrdi kaznena odgovornost za egzekucije i zlostavljanja hrvatskih ratnih zarobljenika, ranjenika i civila u logorima na području Srbije. Nakon što je tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine to propustilo učiniti, tražimo da se provede istraga i poduzme kazneni progon protiv počinitelja, na temelju zakona i međudržavnog Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kojeg su Hrvatska i Srbija potpisale 13. listopada 2006.", rekao je Šangut.
Podsjetio je kako je "Međunarodni sud pravde u svojoj presudi od 26. veljače utvrdio kako je u Srebrenici počinjen genocid, ali nema dokaza da je za njega odgovorna Srbija". Šangut je naglasio da bivši zatočenici logora na teritoriju Srbije iz udruge "Vukovar 1991." "ne mogu prihvatiti takvu presudu za zločine koji su počinjeni u BiH, a prije toga u Hrvatskoj, kao dio istog projekta - stvaranja 'velike Srbije'".
Predsjednik udruge "Vukovar 1991." smatra kako je "tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju - na čije se postupke u svojoj presudi oslanjao Međunarodni sud pravde - namjerno izbjegavalo provesti istrage koje bi nedvosmisleno povezale zločine počinjene u sklopu projekta 'velike Srbije', tadašnje srpsko političko vodstvo i vodstvo JNA".
"Jedna od takvih, nikad provedenih istraga, je istraga zločina počinjenih nad hrvatskim ratnim zarobljenicima, ranjenicima i civilima u logorima na teritoriju Srbije", rekao je predsjednik udruge "Vukovar 1991." Zoran Šangut.
Na konferenciji za novinare sudjelovali su i vukovarski branitelj logoraš Nenad Gagić, brigadir HV-a autor romana "Ništa lažno" Predrag Matić-Fred, predsjednik Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. dr. Juraj Njavro i novinarka Višnja Starešina.