"OHR će ostati i nastaviti izvršavati svoj mandat prema Daytonskom mirovnom sporazumu, posebice Aneksu 10, osiguravajući puno poštivanje mirovnog sporazuma. U skladu s općim konsenzusom članova Upravljačkog odbora PIC-a, cilj je da se OHR zatvori do 30. lipnja 2008. godine", kaže se u završnom priopćenju.
U lipnju prošle godine bilo je odlučeno da OHR ostane još godinu dana, to jest do lipnja ove godine, a nakon toga da se njegove zadaće prepuste novom uredu posebnog predstavnika Europske unije (EUSR), ali bez intervencionističkih ovlasti.
Međutim, sada je prevladalo mišljenje da se još nisu stekli uvjeti za zatvaranje OHR-a.
"Nakon pažljivog razmatranja, Upravljački odbor PIC-a odlučio je ne zatvoriti OHR u predviđeno vrijeme", dodaje se u priopćenju.
Prema riječima aktualnog visokog predstavnika u BiH Christiana Schwarza-Schillinga, Rusija je imala određene rezerve prema produženju mandata. "Rusija nije bila protiv produženja, nego je bila sklonija da se mandat produži za šest mjeseci. Osim toga, Rusija je htjeli da se zabilježi da se o mandatu OHR-a treba raspravljati i u Vijeću sigurnosti UN-a", rekao je na konferenciji za novinare Schwarz-Schilling. Ruska primjedba zabilježena je u fusnoti završnog priopćenja.
Mandat sadašnjem visokom predstavniku Schwarzu-Schillingu istječe 30. lipnja ove godine i on neće tražiti novi mandat. Iz diplomatskih izvora se doznaje da će EU o novom visokom predstavniku odlučivati u svibnju ove godine. Budući da je visoki predstavnik u BiH ujedno i posebni izaslanik EU-a, Bruxellesu je prepušteno da ga imenuje. Za sada su, prema diplomatskim izvorima, u optjecaju imena triju europskih diplomata - Alain Leroy (Francuska), Stefano Sannino (Italija) i Miroslav Lajčak (Slovačka).
PIC sačinjava pedesetak država i međunarodnih organizacija, među njima i EU, SAD, Kanada, Rusija i Japan.
Na sastanku je također dogovoreno da PIC ponovno razmotri stanje u BiH u listopadu ove i u veljači sljedeće godine.
Prema dosta raširenim tumačenjima, odluka o produženju mandata OHR-a u uskoj je vezi s pitanjem rješavanja konačnog statusa Kosova, jer međunarodna zajednica ne želi otvarati potencijalno žarište prije nego što zatvori to iznimno osjetljivo pitanje. Međutim, Schwarz-Schilling je rekao da pri odlučivanju o produžetku mandata OHR-u nisu uzimana "regionalna pitanja, nego unutarnje prilike u BiH".
PIC ističe da i dalje glavni cilj ostaje prenošenje ovlasti s međunarodne zajednice na izabrane predstavnike vlasti u BiH u "što je moguće kraćem roku". U tom kontekstu posebno se ističe važnost ispunjavanja uvjeta za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.
Članovi predsjedništva BiH, koji su sudjelovali na sastanku PIC-a, različito ocjenjuju produženje mandata OHR-a. Bošnjački i hrvatski članovi predsjedništva ocjenjuju tu odluku nužnom, dok srpski predstavnik u tom kolektivnom tijelu ne dijeli to mišljenje.
"Uloga međunarodne zajednice itekako je važna i zbog toga je nužno da se produži mandat Uredu visokog predstavnika s punim Bonskim ovlastima, sve dok BiH ne bude nepovratno na putu k punopravnom članstvu u EU-u i NATO-u", rekao je bošnjački član Haris Silajdžić. On je na sastanku PIC-a zatražio da se u BiH uklone sve prepreke koje onemogućavaju stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora. Prema Silajdžiću, "jedinstveni obrazovni sistem je također važan za izgrađivanje zdravog demokratskog društva".
Hrvatski predstavnik u predsjedništvu BiH Željko Komšić rekao je da se mandat OHR-u treba produžiti zbog "problematične izvršne, sudske i upravne strukture u BiH" i to sve dok BiH ne potpiše SSP i ne izglasa ustavne promjene.
Prema Nebojši Radmanoviću, srpskom članu predsjedništva, "domaćim političarima i građanima treba pružiti priliku da sami izgrađuju svoju zemlju uz pomoć međunarodne zajednice ... koja treba ostati u BiH u savjetodavnoj funkciji".