Nakon Abeova posjeta u listopadu, posvećenog upravo jačanju bilateralne suradnje, odnose je trebao dodatno učvrstiti za travanj najavljeni posjet Tokiju kineskog premijera Wena Jiabaa, prvi posjet nekog visokog kineskog dužnosnika od 2000. godine.
Prepirku je započeo visoki dužnosnik vladajuće japanske Liberalno demokratske stranke i Abeov politički savjetnik Shoichi Nakagawa, poznat po tvrdim stajalištima prema Pekingu, kad je u ponedjeljak u govoru, čije su izvatke prenijeli japanski elektronski i pisani mediji, rekao kako bi Japan mogao postati još jedna kineska provincija s obzirom na sve veću vojnu moć Kine.
I sam premijer Abe u Tokiju je rekao kako Japan od Kine traži više jasnoće oko izdavanja za vojsku i modernizaciju naoružanja.
"Ako u sljedećih 15 godina na Tajvanu nešto pođe po zlu, mi (Japan) bismo za dvadesetak godina mogli postati samo još jedna kineska provincija", citirala je Nakagawine riječi japanska agencija Kyodo, na koju se poziva Reuters.
"Ako Kina stavi Tajvan potpuno pod svoj utjecaj, Japan bi mogao biti sljedeći. Kina do te mjere nastoji ostvariti svoju hegemoniju", navodi u svojem članku o govoru dnevnik Yomiuri Shimbun.
Kineska i japanska vojska među najvećima su na svijetu, a Kina je na te izjave reagirala brzo i snažno, tvrdnjama kako vojno ne ugrožava nijednu zemlju i dovodeći u pitanje motive za Nakagawine ocjene.
"Kina u vojne svrhe po glavi stanovnika izdvaja tek sedam posto u odnosu na ono što po glavi stanovnika izdvaja Japan. A onda Japan tvrdi da Kina predstavlja prijetnju. Moramo se zapitati koji su pravi ciljevi i motivacija tih izjava", rekao je na konferenciji za novinare glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Qin Gang.
Istodobno je pozvao Tokio na veću transparentnost oko razvoja vojnih snaga i statusa Tajvana u njegovim planovima.
"Vrlo je neobično da Japan s 25 puta manjim državnim teritorijem i deset puta manjim stanovništvom od Kine izdvaja tako golema sredstva u vojne svrhe", prenosi AP Gangove riječi s iste konferencije.
"Mogu li oni objasniti svoj vojni razvoj i poteze poput uvrštavanja Tajvana u svoj zakon o izvanrednim stanjima o okolnim područjima?", upitao je glasno Qin.
Troškove u vojne svrhe opravdao je tvrdnjom da su oni usmjereni u obrambene svrhe i zatražio od Japana poštovanje načela politike jedne Kine.
"Kina ima dugačke kopnene i morske granice i zato je prirodno da mora posjedovati određenu obrambenu moć, isključivo u cilju očuvanja suverenosti i teritorijalne cjelovitosti. To nikom ne može biti razlog za kritike", ustvrdio je Qin.