Najvažnija uloga banaka u Hrvatskoj je davanje kredita, prikupljanje štednje i stvaranje profita za svoje vlasnike, iako bi prvenstveni cilj trebao biti pokretanje razvoja gospodarstva te šire društvene i socijalne koristi, stav je građana iz istraživanja koje je Centar za istraživanje tržišta GfK proveo za Hrvatsku udrugu banaka (HUB).
Istraživanje o upoznatosti s bankarskim proizvodima i percepciji uloge bankarstva, provedno na tisuću građana, pokazalo je i kako se najveća razlika između percipirane i željene uloge bankarstva pojavljuje kod kreditiranja i stvaranja profita za vlasnike banaka, odnosno da se te dvije uloge češće pojavljuju kao stvarne, a ne željene uloge bankarstva.
Naime, da je davanje kredita stvarna najvažnija uloga banaka drži 27 posto, a da bi to trebala biti drži 14 posto ispitanih.
Da je pak stvaranje profita za svoje vlasnike u stvarnosti najvažnije bankama smatra 17 posto ispitanika, dok samo njih 6 posto drži da bi im to trebalo biti najvažnije.
Dio istraživanja koji se odnosio na podržavanje aktivnosti banaka pokazuje da sustav razmjene informacija među bankama, tzv. "crne liste" podržava više od 78 posto građana, a osnivanje Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK) njih 77 posto.
Iz HUB-a to tumače kao znak da se "crnim listama" protive uglavnom neuredne platiše kredita, a da ostali građani drže da ih je nužno zaštititi od takvih klijenata.
Velik postotak građana, njih više od 87 posto, podržava i ideju HUB-a o uvođenju mirnog rješavanja sporova između banaka i klijenata, kojim bi se izbjegli sudski postupci, s čime bi se vjerojatno započelo već tijekom ove godine.
Odgovori na pitanja o upoznatosti s bankarskim proizvodima i uslugama su pak pokazali da su hrvatski građani najbolje upoznati s tekućim računom - 76 posto ih je odgovorilo da su dobro upoznati s tim proizvodom, kao i s prekoračenjem po tekućem računu, s kojim je dobro upoznato 67 posto građana.
Slijede čekovi (61 posto) i bankovne kartice (više od 50 posto), a u odnosu na prvi val istraživanja, proveden 2002. godine, najveći je rast upoznatosti zabilježen kod sms i wap bankarstva (sa 9 na 17 posto) te internet bankarstva (sa 9 na 16 posto).