U istraživanju "Pulsa" naglašeno je da ono daje naznake o mogućim smjerovima razvoja identiteta grada, odnosno brenda grada, ali da su za razvoj potrebne daljnje marketinške razrade i strateške odluke.
Zaključeno je da bi u budućem upravljanju imidžom Rijeke trebalo koristiti četiri dimenzije identiteta grada, a to su Rijeka kao lučki grad i prometno čvorište, zatim mentalitet Riječana, otvorenost i multikulturalnost, potom riječka kulturna ponuda, manifestacije, karneval, rock tradicija i alternativna kultura te okolina Rijeke i njeni resursi.
Jedno od manje pogodnih, a dominantnih obilježja grada jest to što je Rijeka industrijski grad.
U "Pulsu" smatraju da imidž i identitet Rijeke treba temeljiti na povezivanju različitih pozitivnih dimenzija identiteta te da je potrebno ukloniti negativne aspekte percepcije Rijeke kao prljavog, onečišćenog, tranzitnog i lučkog grada.
U istraživanju su sudjelovali ispitanici iz Rijeke, Zagreba, Splita i Karlovca. Među ostalim, istraživalo se koji gradovi ostavljaju pozitivan, a koji manje pozitivan dojam.
Pozitivan dojam na ispitanike ostavili su Varaždin, Rovinj, Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Zagreb, Osijek, Trogir i Samobor, a manje pozitivan Rijeka, Split, Karlovac, Sisak, Gospić, Zagreb, Gradiška i Petrinja.
Varaždin je najčešće spominjan kao grad koji ostavlja pozitivan dojam, a Rijeku se u pozitivnom smislu najčešće spominjalo u vezi s mentalitetom.
Pozitivne asocijacije na Rijeku najčešće su kod Riječana i Karlovčana, a negativne asocijacije na Rijeku najčešće su kod Zagrepčana i Splićana.
U istraživanju je zaključeno i to da dio ispitanika iz drugih dijelova Hrvatske svoje dojmove o Rijeci temelji na grubom dojmu i slici Rijeke od prije 20 ili 30 godina te da je iz njihovih odgovora razvidno da dugo nisu posjetili taj grad i da ga doživljavaju isključivo kao lučko i industrijsko središte.
(Hina) xhsup yds