Glavni ravnatelj NSK-a Josip Stipanov je u pozdravnoj riječi istaknuo da je Nacionalna i sveučilišna knjižnica hram i riznica hrvatske pisane riječi koja ponajbolje iskazuje i potvrđuje hrvatski nacionalni identitet te svjedoči o njegovu kontinuitetu.
Početci NSK-a koja se u tijeku svoje višestoljetne povijesti javlja pod različitim nazivima, sežu u prvu polovicu 17. stoljeća, točnije uz početak rada isusovačkog kolegija u Zagrebu 1607., podsjetio je Stipanov.
U ime hrvatske Vlade skup je pozdravio ministar kulture Božo Biškupić rekavši kako povijest knjižničarstva u Hrvatskoj datira od Dioklecijanove palače u Splitu, preko samostanskih i privatnih knjižnica u srednjem vijeku te da je ideja o potrebi javne knjižnice rođena u predrenesansnom Dubrovniku, a ostvarena u prvoj polovini 19. stoljeća.
"Knjižnice čuvamo kao najvrjedniji dio naše baštine, ali istodobno smo okrenuti budućnosti i tehnološkim unapređenjima", rekao je Biškupić, dodavši da je NSK-a živući most između povijesno bogate baštine i potrebe modernog informacijskog društva o čemu svjedoči i njezino članstvo u Europskoj knjižnici od 2005.
Stvaranje Europske digitalne knjižnice upućuje i našu Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu na povezivanje s drugim srodnim ustanovama kao što su arhivi i muzeji, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini, rekao je ministar.
Pokrovitelj proslave predsjednik države Stjepan Mesić je istaknuo kako se od gornjogradskoga isusovačkog kolegija do suvremenog zdanja NSK-a pod njezinim krovom sakupila i očuvala djela koja čine temelj naše nacionalne kulture i znanosti.
"Izazovi novog, digitalnog doba i ubrzanog razvoja informatičke tehnologije pretvorili su u posljednjih desetak godina riznicu hrvatske pisane riječi u dinamičan prozor u budućnost koja je već 15 godina strateški cilj Hrvatske", rekao je Mesić.
Budućnost suvremene Hrvatske je u ujedinjenoj Europi, u kojoj ćemo biti isti prema standardima i zakonima, ali različiti prema jezicima, kulturama i identitetima, rekao je Mesić, dodavši kako suvremena Hrvatska ne treba i ne smije okrenuti leđa svom nacionalnom identitetu, svojoj baštini.
Po predsjednikovim riječima za male zemlje poput naše ulaganje u obrazovanje i znanost pretpostavke su za brži gospodarski razvoj i uklapanje u globalno tržište, a kultura - mogućnost da se predstavimo i ne izgubimo.
"Svjesne su toga i europske institucije koje sve snažnije guraju kulturu u središte europskog projekta naglašavjući, kako to stoji u dokumentima Europske komisije, da upravo kultura 'može udahnuti humaniju dimneziju projektu europskih integracija'", rekao je Mesić.
Predsjednik je podsjetio na imena nekolicine ljudi koje ne smijemo zaboraviti, od Habdelića, Krčelića, Matije Smodeka i Ivana Kostrenčića do Matka Rojnića i Stipe Šuvara, koji je svojim političkim utjecajem, kako je rekao, omogućio da se zgrada u kojoj danas obilježavamo ovaj veliki jubilej počne graditi.
U sklopu svečanosti otvorene su dvije izložbe - "Blago Nacionalne i sveučilišne knjižnice" i "Povijest Nacionalne i sveučilišne knjižnice" te je tiskana monografija o NSK-a, koju je uredio Aleksandar Stipčević.