Tečaj eura dosegnuo je sredinom protekloga tjedna najvišu razinu u proteklih šest tjedana prema dolaru te najvišu razinu u proteklih osam godina prema švicarskom franku nakon što su povoljni pokazatelji rasta u eurozoni poduprli očekivanja da bi Europska središnja banka (ECB) u ožujku mogla ponovno podići kamatne stope.
Euro je prema dolaru nakratko dosegnuo najvišu razinu prema zelenoj novčanici u proteklih šest tjedana od 1,3173 dolara, no konac tjedna dočekao na 1,3137 dolara, na dobitku od jedan posto. Ojačao je i prema švicarskom franku, na 1,6217 franaka, a tijekom tjedna dosegnuo je i 1,6281 franaka.
Gospodarstvo eurozone dosegnulo je u posljednjem tromjesečju 2006. stopu rasta od 0,9 posto, izjednačivši se s američkim gospodarstvom i potvrdivši očekivanja da bi ECB u ožujku mogla ponovno podići kamatne stope na 3,75 posto, i nastaviti kampanju zaoštravanja monetarne politike tijekom 2007. "Podaci se uklapaju u opću sliku bržeg rasta u većini članica eurozone u ovoj godini i nešto umjerenijem rastu u SAD-u, a to bi se trebalo zrcaliti i u općem smjeru kretanja valutnih tečajeva", konstatirao je Johan Javeus iz SEB Merchant Banking-a.
Jen je pak početkom tjedna značajnije oslabio nakon što ministri financija skupine G7 nisu u službenom priopćenju ukazali na nizak tečaj japanske valute usprkos pritiscima dužnosnika eurozone koji strahuju da bi jačanje eura s jedne i slabljenje jena s druge strane mogli nagristi konkurentnost gospodarstva eurozone.
Umjesto toga, ministri financija Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i SAD-a tek su izrazili nezadovoljstvo nestabilnošću tečajeva, odabravši kao metu kritike Kinu i pozvavši Peking da osigura fleksibilniji tečaj juana. "To znači da članice G7 smatraju da bi tržišta, posebno ona valutna, trebala uočiti rizik koji sa sobom donosi prekomjerno naginjanje u bilo kojem smjeru", zaključio je japanski ministar financija Koji Omi.
Dužnosnici eurozone nisu skrivali zabrinutost zbog pada tečaja jena i jačanja tečaja eura, strahujući da će taj trend potkopati konkurentnost europske robe i time prigušiti rast. No, SAD nije dijelio njihovu zabrinutost, preusmjerivši pozornost na navodno prenizak tečaj kineskog juana.
U početku je odustajanje od izričitog spominjanja jena u službenom priopćenju sa sastanka G7 protumačeno kao politička pobjeda stajališta SAD-a i Japana, da bi se u izjavama nakon skupa iskristaliziralo da su čelnici možda odlučili zauzeti neutralan stav kako bi izbjegli previranja na svjetskim tržištima valuta. Naime, oštro intonirano priopćenje i nedvosmisleno ukazivanje na nizak tečaj jena, a time i naznaka mogućeg pritiska na Japan da podupre tečaj jena, bili bi uznemirili trgovce koji naveliko ulažu u takozvanu "vezanu trgovinu" - odnosno uzimanje zajmova u jeftinim jenima radi kupovine valuta s višim prinosom. Vrijednost "vezane trgovine" u svijetu po nekim procjenama doseže između 200 milijuna i 1.000 milijardi dolara.
No, u četvrtak se jen snažno oporavio, dosegnuvši najvišu razinu u proteklih mjesec dana prema dolaru nakon iznenađujuće solidnog podatka o rastu japanskog gospodarstva u četvrtom tromjesečju 2006. U konačnici, dolar je oslabio prema jenu na tjednoj razini gotovo dva posto, kliznuvši na 119,4 jena.
Japansko gospodarstvo dosegnulo je u posljednjem tromjesečju 2006. stopu rasta na godišnjoj razini od 4,8 posto, premašivši očekivanja tržišta da će taj pokazatelj dosegnuti vrijednost od 3,8 posto. Ti su podaci ponovno potpirili očekivanja da bi središnja japanska banka na sastanku zakazanom 20. veljače mogla podići kamatne stope s važeće razine od 0,25 posto. "Jen će jačati. S obzirom na podatke o rastu, središnja japanska banka mora podići kamatne stope. U cijenu japanske valute već smo uračunali podizanje kamatnih stopa na sastanku zakazanom sljedećeg tjedna ili najkasnije u ožujku", istaknuo je Armin Mekelburg iz talijanskog UniCredita.
Istodobno, dolar je oslabio prema ključnim valutama nakon ocjene guvernera središnje američke banke Fed Bena Bernankea o slabljenju inflatornih pritisaka, koja je uvjerila ulagače da je Fed završio aktualni ciklus zaoštravanja monetarne politike. Njegov tečaj tako se spustio i prema švicarskom franku, za 1,1 posto, na 1,2342 franka. U odnosu na britansku valutu gotovo se i nije mijenjao, tako da se njime trgovalo po 1,95 dolara.
Od ostalih važnih zbivanja na tržištima valuta ističe se odluka središnje švedske banke o podizanju ključne kamatne stope s 3,0 na 3,25 posto, kao što su tržišta i očekivala. Vijeće guvernera Rijksbank priopćilo je da vjeruje da bi ključna repo kamatna stopa trebala porasti za daljnjih 0,25 postotnih bodova u idućih šest mjeseci, nakon čega će vjerojatno pauzirati s daljnjim zaoštravanjem monetarne politike. Švedskom krunom se tako trgovalo po tečaju od 7,03 kruna za dolar, odnosno 9,24 kruna za euro.