Andrej Vizjak, ministar za gospodarstvo u vladi premijera Janeza Janše, rekao je da je slovenska strana u svojoj pritužbi na odštetni zahtjev iznijela da se radi o međudržavnom sporu, a ne investicijskom sporu između HEP-a i Slovenije, te pozvala više svjedoka koji bi to trebali dokazati.
Svjedočiti su pristali nekadašnji ministar gospodarstva Metod Dragonja i bivši ministar za okoliš i prostor Janez Kopač, dok je Drnovšek po Vizjakovim riječima odbacio suradnju.
Slovenija je uvjerena da se ne radi o investicijskom sporu između HEP-a i Slovenije nego o međudržavnom sporu, što bi trebali potvrditi i pozvani svjedoci, nekadašnji ministri u slovenskoj vladi, a odvjetnici koje je angažirala Slovenija i dalje traže potencijalne svjedoke.
Kopač je za STA izjavio da je stajalište slovenske strane jedinstveno i da se radi o "politički montiranom sporu" kojim se na hrvatskoj strani pred javnošću želi opravdati potraživanje HEP-a.
"Potpuno sam uvjeren da su potraživanja u cijelosti bez opravdanja. Za sporno razdoblje od srpnja 2002. do travnja 2003. (kad HEP unatoč ratificiranom međudržavnom sporazumu o nuklearki nije dobivao struju iz Krškog jer je sporazum na inicijativu nekih stranaka bio na prosudbi ustavnog suda, kako je službeno tumačenje) rješenje trebali tražiti u novom međudržavnom ugovoru, a ne u arbitraži", rekao je Kopač.
Pitanjima nuklearke u Sloveniji se obično u ranijim vladama bavio ministar gospodarstva, ali je u jednom kraćem razdoblju, kad se je težina tog pitanja stavila na probleme okoliša i razgradnje nuklearke, to stavljeno u resor ministra za okoliš i prostor. To je bilo i u spominjanom kritičnom razdoblju, a Kopač je sa slovenske strane bio i potpisnik međudržavnog ugovora o nuklearci Krško.
Slovenija je pritužbu na odštetni zahtjev HEP-a uložila u siječnju ove godine i sada očekuje odgovor. Njena se žalba odnosila na nadležnost tog suda jer spor smatra međudržavnim, pa prema tome osporava nadležnost Centra za investicijske sporove da se on riješi. Slovenski ministar Andrej Vizjak tvrdi da je Slovenija u kritičnom razdoblju HEP-u nudila struju iz nuklearke, ali da su se ponude odbijale jer je Hrvatska uvozila jeftiniju struju iz drugih izvora.