"Izdaleka se čak činilo kao da su se lideri slovenske vlasti, premijer i predsjednik države, dogovoriti kako postupati u nacionalnom interesu", primjećuje "Delo".
Jančič pojašnjava da je premijer Janez Janša izrekao vrlo umjereno stajalište o Napolitanovu govoru i dodao da Slovenija nije dobila nikakve prijedloge o reviziji sporazuma, dok je predsjednik države Janez Drnovšek na vrlo diskretan način uputio privatno pismo Napolitanu i da je na njega navodno isto tako već dobio diskretan i smirujući odgovor.
"Posebnog dogovaranja (između Drnovšeka i Janše) po dostupnim informacijama nije bilo, a relativno pametan i virtualno usklađen nastup više je posljedica toga da se je dogodio slučaj mudrog načina na koji se postupalo na svim razinama nego eventualnog dogovaranja između onih koji su više na ljevici, u sredini ili više na desnici", ocjenjuje glavni urednik "Dela", koji dodaje da dojam koji je u spomenutom slučaju ostavila slovenska politika "nije loš".
"Dojam nikako nije loš. Glasnim usklicima političara još nitko nije riješio sporove koji postoje među državama. A Slovenija kao članica Europske unije nema niti razloga za nervozu. No, možda te razloge ima Hrvatska koja je zbog predizbornog razdoblja u posebnom temperamentu", analizira glavni urednika vodećeg slovenskog lista.
Jančič - čiji list prenosi i komentar iz njemačkog FAZ-a koji talijansko-hrvatsku predsjedničku polemiku smatra neracionalnom - tvrdi da je jedino što je u slovenskom medijskom i političkom prostoru možda napravljeno krivo to što predsjednik slovenske partizanske organizacije Janez Stanovnik nije reagirao bržim priopćenjem nego se javio tek u petak, pet dana nakon Napolitanova govora. No, to mu se može i oprostiti, jer se radi o gospodinu koji je već u godinama, dodaje Jančič, ali hrvatske službene reakcije ocjenjuje "radikalnima".
"Iz Hrvatske su grmjeli (protiv govora talijanskog predsjednika). Predsjednik Mesić koji je isto kao i Napolitano nekadašnji komunist, a čak je bio i zadnji predsjednik predsjedništva SFRJ, odazvao se prilično radikalno s obzirom na svoj predsjednički položaj, pa je riječi talijanskog predsjednika označio kao rasističke, revizionističke i revanšističke. To je izazvalo niz dramatičnih reakcija u Italiji, Hrvatskoj, pa čak i na razini Europske unije. Tamo nisu oblikovali službeno stajalište, ali je izjava predstavnice za tisak, ne baš povoljna za Mesićeve kvalifikacije, izazvala brojna pitanja. Recimo pitanje nije li Europska unija pristrana, da li je u redu da talijanski lobi zloupotrebljava službe za odnose s javnošću i kamo to vodi, ako bi se slučaj ponovio, kad se radi o sličnim povijesnim temama između velikih članica Europske unije. No, Hrvatska je još uvijek izvan Unije, trenutačno dakle nekako u drugoj ligi. Uz to, Hrvatska je, kad se radi o Drugom svjetskom ratu, u neugodnoj poziciji jer je bila (u ratu) razapeta između dva sistema (fašističkog i komunističkog), a nijedan od tih sustava u modernoj Europi nije posebno cijenjen", navodi Jančič.
Zbog svega je toga, navodi Jančič, Slovenija talijansko-hrvatsku polemiku pratila s velikom dozom nezanimanja.
"Slovencima je bio zanimljiviji spor njihova predsjednika i premijera oko imenovanja guvernera centralne banke, te već tradicionalna koškanja sa susjednom Hrvatskom oko graničnih oznaka i tabli, te katastarskih pitanja. Dakle, ono što većinu državljana zanima više od starih sporova o tome što se je događalo za vrijeme rata i nakon njega. Skoro bi se moglo učiniti da su Slovence tako iscrpjeli unutarnji sporovi oko njihovih 'crvenih i bijelih' (partizana-komunista s jedne i domobrana-bjelogardejaca s druge strane) da takve rasprave sada važe kao dosadne i nezanimljive.
To je, primjećuje "Delov" urednik, možda i točno iako je povijest isprepletena sa sadašnjošću.
"Povijest je doduše važna, a nije baš bez spona niti sa sporovima koje imamo sa susjednom Hrvatskom oko graničnih pitanja. Kad se radilo o teritoriju, onda su poratni sporazumi napravljeni tako da je zemlja na kojoj su živjeli Slovenci pripala Italiji, a nekadašnja zajednička država (Jugoslavija) stekla je teritorije, gdje su u većini živjeli Talijani, a danas su ti teritoriji dio Hrvatske. Taj je posao (deal) za Hrvatsku bio povijesno povoljan, a za slovenske interese u Piranskom zaljevu, pa i šire, znatno manje", piše Jančič, glavni urednik ljubljanskog "Dela".