Ministar Čobanković sa svojim je domaćinima razgovarao o tehnologiji uzgoja vinograda i proizvodnje vina, posebno o novom trendu organskog uzgoja u kojem se gotovo u potpunosti isključuje uporaba umjetnih gnojiva i pesticida.
Vinarija Grgich Hills, koja ove godine slavi 30. godina postojanja, na 70 posto od svojih 336 hektara vinograda uvela je biodinamički uzgoj, zasnovan na poljoprivrednoj filozofiji koja uključuje sve elemente organske proizvodnje, bez uporabe umjetnih gnojiva, pesticida ili fungicida, te uz poštivanje prirodnih ciklusa i tretiranje cijelog posjeda kao živog organizma i samoreguulirajućeg eko-sustava.
Načela biodinamičkog uzgoja planiraju se do kraja godine uvesti i na preostalih 30 posto površina, čime bi Grghich Hills postala najveća biodinamička vinarija u SAD-u s međunarodnim certifikatom.
Voditelji vinarije Violeta Grgich i Ivo Jeramaz, kćer i nećak 83-godišnjeg Mikea Grgicha, upoznali su ministra Čobankovića s načelima biodinamičkog uzgoja, koja se primjenjuju od vinograda do flaširanja vina i s potpunim prelaskom na proizvodnju vina isključivo od grožđa iz vlastitih nasada.
Ministar je obišao dio vinograda i podrume u koje je uvedena najnovija francuska tehnologija i gdje vina dozrijevaju u hrastovim bačvama od 2.700 litara.
Miljenko Grgich, rodom iz sela Desna u dolnini Neretve, stigao je u dolinu Napa u kolovozu 1958. s 34 dolara u džepu i jasnom vizijom da želi proizvodniti najbolja vina na svijetu, piše o njemu specijalizirani časopis "Vineyard & Vinery Management" u listopadu 2006.
Godinama je radio s najboljim vinarima i enolozima u Kaliforniji, a 1977. s Austinom Hillsom otvara vinariju Grgich Hills. Među brojnim nagradama koje je osvojio, glasovita je ona iz 1978. za "Najbolji chardonnay na svijetu" među 221 izložena u Chicagu, a 1976. je u Parizu sa svojim Chateau Montelena Chardonnayom iz 1973. nadmašio francusku vinarsku elitu. Chardonnay je i danas zaštitni znak Grgich Hillsa i na njega otpada četvrtina godišnje proizvodnje od oko 80.000 sanduka. Ostale glavne sorte su sauvignon blanc, cabernet sauvignon, reisling, merlot i zinfandel - sorta tipična za Kaliforniju, za koju je Grgich znastveno dokazao da potiče od "kaštelanskog crljenka" stare dalmatinske sorte srodne poznatijem plavcu malom.
"Vineyard & Vinery Management" opisuje Grgicha kao "znanstvenika-učenjaka-vinara" koji je uvijek prednjačio po inovacijama i kvaliteti svojih vina, a zbog "povijesne" pobjede 1973. u Parizu, ubraja ga među "herojske karaktere" koji su pridonijeli oblikovanju vinarske industrije u SAD kakva je danas.