"Odlučni smo spriječiti opasnost koju predstavlja iranski nuklearni program", rekla je Merkel u govoru na 43. po redu Konferenciji o sigurnosti koja se od petka do nedjelje održava u Muenchenu.
Sudionici skupa iz 40 zemalja, a među njima i ministar obrane RH Berislav Rončević, raspravljaju o izraelsko-palestinskom sukobu, Libanonu, Iraku, Afganistanu, Kosovu te iranskom nuklearnom programu.
Merkel je pozvala Iran, čiji glavni nuklearni pregovarač Ali Laridžani treba stići na konferenciju, da zaustavi obogaćivanje urana i upozorila je da Teheranu prijeti daljnja izolacija ako ne provede rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja se odnosi na njegov nuklearni program.
"Ovdje nema 'ako' i 'ali' i nema trikova", istaknula je na skupu na kojem također sudjeluju ruski predsjednik Vladimir Putin, američki ministar obrane Robert Gates, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer i brojni ministri vanjskih poslova i obrane.
Merkel je uputila upozorenje i Siriji da se ne miješa u Libanon i Izrael. Damask se dosad oglušivao na međunarodne pozive na "konstruktivnu" sirijsku politiku na Bliskom istoku, rekla je. "Sirija ne bi smjela imati nikakve sumnje glede odlučnosti međunarodne zajednice da zaštiti Izrael i pruži potporu Libanonu".
Njemačka kancelarka pozdravila je nedavni sporazum između Hamasa i Fataha o uspostavi palestinske vlade nacionalnog jedinstva kao pozitivan korak prema postizanju rješenja koje će omogućiti da Izrael i neovisna Palestina žive jedno pored drugog.
Također je zatražila da nova palestinska vlada ispuni tri ključna međunarodna uvjeta za nastavak izravne pomoći, a to su priznanje Izraela, odbacivanje nasilja i poštivanje prošlih sporazuma.
Govoreći o Kosovu, Merkel je podržala potez UN-a da pristane na zahtjev Srbije i za tjedan dana odgodi završne pregovore o sudbini te pokrajine.
Ujedinjeni narodi priopćili su u petak da su pristali na srbijanski zahtjev za sedmodnevnom odgodom kako bi Beograd imao vremena imenovati predstavnike na konzultacijama koje će sada početi 21. veljače, a trebale bi završiti početkom ožujka.
"Osjećamo da je taj proces težak. Srbiji i Kosovu treba vremena da razjasne svoje pozicije", rekla je ona, ali je istaknula da daljnje odgode nisu moguće.
Merkel se osvrnula i na dosadašnji neuspjeh da se provede prijeko potrebna reforma UN-a. "Vidimo neznantne pokrete u tom smjeru... a potrebna nam je reforma da ovo tijelo nastavi funkcionirati".
Govoreći o naporima NATO-a za stabilizaciju Afganistana, Merkel smatra da njima trebaju mješovite vojne i civilne akcije, odnosno "sveobuhvatni strateški pristup". "Talibani testiraju našu odlučnost". Sve NATO-ove vojne operacije moraju "ići 'ruku pod ruku' s političkim procesom. Možemo biti uspješni samo ako oni budu usklađeni", ocijenila je.
NATO ima oko 35.000 vojnika u Afganistanu. Njemačkih 2.700 vojnika uglavnom je raspoređeno u sjevernom Afganistanu i Berlin je u nekoliko navrata odbio poslati borbene snage na opasan jug zemlje. Njemačka je vlada odobrila slanje šest Tornado zrakoplova za misije nagledanja u Afganistanu, ali je zabranila da ti zrakoplovi sudjeluju u zračnim udarima.
Njemačka kancelarka u svom je govoru kritizirala stanje ljudskih prava u Kini i njezinu politiku prema Africi. Pozvala je Peking da odigra pozitivniju ulogu u Sudanu u vrijeme dok kriza potresa Darfur.
Merkel je također istaknula da će nastaviti i dalje izražavati zabrinutost Njemačke zbog kineske politike glede ljudskih prava, uključujući oštro protivljenje Berlina smrtnoj kazni.