Zakonom se predlaže da se diplomatske misije i konzularna predstavništva u inozemstvu obvežu na vođenje prethodne registracije birača koji će glasovati na njihovu području.
Građani koji žele glasovati u inozemstvu moći će se registrirati tijekom cijele godine, do zaključno 14 dana prije izbora, a na sam dan izbora u popise će se moći upisati samo oni birači koji se iz objektivnih razloga ne stignu upisati ranije.
Vlada je ostala kod odredbe kojom se propisuje obveza dostavljanja pismene obavijesti biračima o tome jesu li upisani u popis birača i gdje im je biračko mjesto, iako se zakonom uvode i mogućnost da se te informacije mogu provjeriti i na internetu.
Zakonom se propisuje i da mladi birači, koji u vrijeme zaključenja biračkih popisa nisu navršili 18 godina, a punoljetnost će steći do dana održavanja izbora, mogu izaći na izbore.
Vlada je odbacila je prijedlog zastupnika nacionalnih manjina da se kandidatima na izborima omogući uvid u nacionalnost birača, kao i prijedloge nekih stranaka da se birački popisi učine javnim dokumentom.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić odbacio je optužbe da su do sada birački popisi bili manjkavi i nevaljani, istaknuvši da je razlika u broju stanovnika i broju upisanih u biračke popise posljedica toga što više od 400 tisuća hrvatskih državljana živi izvan Hrvatske, dakle upisani su u biračke popise, ali ne i u popis stanovništva.
Tomu, kaže, treba pribrojiti i više tisuća državljana koji formalno imaju prebivalište u Hrvatskoj, ali u njoj ne žive, kao i zbog rata izbjegle osobe koje se još nisu vratile u Hrvatsku, a evidentirane su u popisima birača.
Palarić je potvrdio da je za zadnjih predsjedničkih izbora bilo zlouporabe biračkog prava na način da se neke osobe glasovale u ime umrlih, te najavio da će se takve i sve ostale izborne zlouporabe ubuduće strogo kažnjavati.
O prijedlogu novoga zakona o popisima birača raspravljaju saborski klubovi.