Temperature na Tibetskoj visoravni povećale su se za 0,42 Celzija svakog desetljeća od 1980-tih, prenio je kineski tisak citirajući izvješće Kineske državne akademije za meteorologiju.
"Jedna od najgorih posljedica porasta temperature na platou mogla bi biti presušivanje Yangtzea, Žute rijeke i ostalih rijeka koje izviru u planinskom području", upozorio je član Akademijinog istraživačkog tima Xu Xiangde.
Nekad poznata pod nazivom "Briga Kine" zbog katastrofalnih poplava koje je izazivala, Žuta rijeka, druga najveća u zemlji, opskrbljuje vodom više od 150 milijuna ljudi i navodnjava 15 posto obradivih površina u Kini.
Program za razvoj UN-a (UNDP) upozorio je da bi ledenjaci, koji se zbog topljenja proteklih 30 godina prosječno godišnje smanjuju za 131,4 četvorna km, što je dvaput više od šireg područja grada Pekinga, mogli potpuno nestati do 2100. godine. Dugogodišnja istraživanja svjetske organizacije i Kineskog državnog ureda za geološka istraživanja, pokazala su da Tibetska visoravan djeluje poput barometra za klimatske uvjete u drugim dijelovima Kine i svijetu. Satelitske snimke su zabilježile "jako kretanje oblaka" iznad visoravni u srpnju 1998. što znanstvenici izravno povezuju s najgorim poplavama u nekoliko desetljeća koje su Kinu pogodile kasnije tog ljeta.
Prošlogodišnji val vrućine u cijeloj Kini također se dijelom tumači kao posljedica povećanih temperatura na visoravni u zimi 2005/2006.
Tajfuni, poplave i suše ubile su 2.704 osobe i nanijele štete od 212 milijardi yuana u 2006. godini, najtoplijoj od 1951., objavili su kineski državni mediji.
Temperature visoravni i ove su zime postigle rekordne visine i prouzročile početak sezone pješčanih oluja dva mjeseca prije no što je bilo uobičajeno, objavio je Ured za okoliš u Pekingu koji upozorava da će u proljeće kinesku prijestolnicu pogoditi jače pješčane oluje no inače zbog blage i suhe zime.