Istaknuo je kako su obrtnici značajan čimbenik hrvatskog gospodarstva te drži kako se zahtjevi obrtnika do sada nisu dovoljno uvažavali. Stoga će tražiti od Vlade i resornih ministarstava da ih više uvažavaju.
Posebice se to odnosi na izmjene Zakona o obrtu koje su u saborskoj proceduri i pred donošenjem, a nepovoljne su za obrtništvo, jer HOK gubi suverenu ovlast nad majstorskim i pomoćničkim ispitima.
Majstorske ispite, pojasnio je, moći će polagati i osobe s osnovnom školom, što je ozbiljna pljuska obrtničkoj komori koja je za obrazovanje utrošila ogromne novce. Topić će se stoga založiti da ne dođe do donošenja takvog zakona.
U svom programu rada za naredne četiri godine naveo je kako će se zalagati za donošenje nacionalne gospodarske strategije s jasnim definiranjem pozicije obrtništva, sudjelovanju obrtnika kod usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, pomoći obrtnicima u prilagodbi EU standardima, udruživanju obrtnika u klastere i zadruge itd.
Zalagat će se i za izmjene i dopune Statuta HOK-a, a prije svega će inicirati da se mandat predsjednika HOK-a ograniči na jedan četverogodišnji mandat ili maksimalno dva. Također će se zalagati za decentralizaciju HOK-a, odnosno da veću autonomnost dobiju područne obrtničke komore, kao i za jedinstveni školski sustav za obrtnička zanimanja.
Što se Ureda HOK-a u Bruxellesu tiče, a za koji se na nedavno održanoj izbornoj Skupštini za novog predsjednika HOK-a moglo čuti kako nije potreban, Topić je kazao kako će sredinom veljače delegacija HOK-a otputovati u Bruxelles, vidjeti što taj ured radi i koliko je od koristi obrtnicima te će onda odlučiti je li potreban.
Jedan od potpredsjednika HOK-a i predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije Željko Vrbanus istaknuo je kako HOK okreće novu stranicu, kako je ovo izlazak iz anonimnosti te kako se više neće dozvoliti da se obrtnici zanemaruju.