Među njima su i, za stručnjake, potpuna iznenađenja, od kojih su, svakako, najveća prvobitni mul - stara Riva iz doba cara Dioklecijana - te srednjovjekovni obalni rub, odnosno ostatci antičke, srednjovjekovne i mletačke Rive, što je za arheologe neprocjenjiva vrijednost, kaže arheologinja Tajma Rismondo.
Istraživanja provodi Muzej hrvatskih arheoloških spomenika pod nadzorom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu.
Od prije je iz arheološkog arhiva i novijim georadarskim istraživanjima bilo poznato da ti slojevi postoje, kazala je Rismondo, no ovo je prvi put da se oni mogu i vidjeti i istražiti.
Arheolozi su otkrili pet slojeva iz različitih povijesnih razdoblja u kojima je nasipano more ili zidana obala - najvjerojatnije u helenističkom, antičkom, Dioklecijanovu, srednjovjekovnom i mletačkom dobu. Desetak metara od Dioklecijanove palače prema moru otkriveno je i negdašnje morsko dno na kojemu su pronađeni i ostatci školjaka.
Tijekom iskapanja utvrđeno je i kako je, na žalost, pri gradnji kanalizacijskog odvoda, prije desetak godina, oštećen mletački porat pred Palačom.
Dokumentiran je velik broj vrijednih nalaza kojima se rekonstruira kulturna, vojna i gospodarska važnost negdašnjeg Splita i iz vremena prije cara Dioklecijana: velika količina amfora, keramičkog i staklenog posuđa, ulomaka arhitekture, blokovi raznih struktura koji su vjerojatno bili namijenjeni gradnji Palače, ali su bačeni u more, dva smokvina ploda iz Dioklecijanova doba te čak grob iz kasnije faze mletačkog doba. Otkrivene su i žive stijene obrađene kao valobrani te blokovi povezani smjesom sličnom betonu - "antičkim lijevom" od lomljenih stijena i tupine, te drveni stupovi - piloni. Svi pokretni nalazi vjerojatno će biti izloženi u svojevrsnu Muzeju Rive, a arhitektonski, nepokretni ostatci, koji će biti pokriveni betonskim pločama "nove" Rive, prekrivaju se geotekstilom kako bi se očuvali od propadanja.
Dio ostataka izvorne obale pred južnim vratima Dioklecijanove palače, ako to bude tehnički moguće izvesti, trebao bi ostati vidljiv, no još nije utvrđen način njihova prikaza.
Pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu Joško Belamarić kaže kako će Komisija Ministarstva o konačnoj sudbini nepokretnih arheoloških pronalazaka odlučiti do idućega utorka. Rješenje će se pronaći u suradnji sa stručnjacima Instituta za građevinarstvo i projektantima uređenja Rive iz zagrebačkog studija 3LHD.
No rješenje otežava činjenica što se spomenici nalaze oko dva metra ispod razine mora kao i goleme količine oborinskih voda koje nadiru iz više smjerova, pa iz iz samih podruma Palače.
Najveći je problem ostatke negdašnje obale ostaviti pod otvorenim nebom i zaštititi ih od atmosferskih utjecaja, rekao je Belamarić, s obzirom na to da ih ne će biti moguće prezentirati zaštićujući ih ostakljenom površinom koja bi se zamagljivala zbog velike vlage.
Jedno je od mogućih rješenja ostaviti svojevrstan ograđen "kokpit" iz kojega bi se 24 sata na dan crpila voda i more, ili oko ostataka izgraditi vodonepropusni sanduk koji bi ih izolirao iz okolnog prostora.
Konzervatori također kane sve vrijedne arheološke ostatke pronađene u povijesnim slojevima izložiti, najvjerojatnije, u obližnjoj Mletačkoj kuli u svojevrsnu Muzeju Rive.