HINA - Financijski servis
Vlada je danas donijela smjernice za izradu novog zakona o općem upravnom postupku kojemu je svrha pojednostaviti i modernizirati rad državne uprave u skladu s europskim standardima.
Premijer Ivo Sanader rekao je da je riječ o jednom od najsloženijih i najvažnijih propisa u u pravnom sustavu, napominjući da se sadašnja zakonska rješenja uvelike oslanjaju na propise iz bivše Jugoslavije, te da ih je stoga nužno mijenjati.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić istaknuo je da se žele zaštititi prava hrvatskih građana i primjeniti moderna tehnološka dostignuća, ubrzati postupke i skratiti njihovo trajanje, napominjući da se godišnje rješava nekoliko milijuna upravnih predmeta.
Također u okviru reforme državne uprave, Vlada je donijela Uredbu o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe državnih službenika, kojom se, tvrdi Palarić, želi objediniti razne modele izobrazbe službenka, od vježbenika do stručnjaka.
Izvijestio je da je kroz razne oblike edukacije do sada prošlo više od četiri tisuće službenika, te najavio da bi, ubuduće, službenici koji obavljaju rukovodeće poslove morali steći i vještine u upravljanju projektima i ljudima, npr. steći uvjerenje o položenom menadžerskom ispitu.
Palarić je najavio da bi do kraja siječnja u Narodnim novinama trebao biti objavljen popis tijela s javnim ovlastima za 2007., prijedlog kojega je danas prihvatila Vlada.
Izvijestio je da je njegov ured proveo široku edukaciju službenika odgovornih za izvršavanje zakonskih obveza vezanih uz dostupnost informacija iz državnih tijela, te najavio takvu edukaciju i za tijela s javnim ovlastima na lokalnoj razini.
Vlada je uputila mišljenje Hrvatskom saboru kojim ga izvještava kako nema primjedbi na Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave u 2005., po kojemu je Komisija u toj godini zaprimila 801 predmet, od kojih je riješila njih 748.
Saboru su na potvrđivanje upućena tri memoranduma usuglašena s Europskom komisijom, kojima se, u okviru predpristupnog programa ISPA, namjeravaju financirati projekti zaštite okoliša u Zagrebu i Šibensko-kninskoj županiji.
Umjesto po vrsti (državna, službena ili vojna tajna), tajnost podataka ubuduće će se određivati po stupnjevima (vrlo tajno, tajno, povjerljivo i ograničeno) - predviđa to prijedlog zakona o tajnosti podataka koji je Vlada danas uputila u saborsku proceduru.
Zakonom, koji je Vladi predstavio predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Ladislav Pivčević, stupnjem 'vrlo tajno' određivali bi se podaci čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima države.
Osobito se to odnosi na vrijednosti Ustavom utvrđenog ustrojstva Hrvatske, njezine neovisnosti, cjelovitosti i sigurnosti, međunarodnog ugleda i diplomatskih odnosa, obrambene sposobnosti i sigurnosno-obavještajnog sustava, života i sigurnosti građana, osnova gospodarskog i financijskog sustava, te otkrića, pronalazaka i tehnologija od sigurnosnog i znanstvenog interesa za Hrvatsku.
Oznakom 'tajno' određivali bi se podaci čije bi neovlašteno otkrivanje teško naštetilo spomenutim vrijednostima, stupnjem 'povjerljivo' podaci čije bi otkrivanje naštetilo tim vrijednostima, a 'ograničeno' podaci čija objava može naštetiti interesima državnih i lokalnih tijela.
Zakonom se uvodi uvjerenje o sigurnosnoj provjeri koje zaposlenici u tijelima javne vlasti moraju posjedovati kako bi mogli pristupiti klasificiranim podacima. Iznimno bi od sigurnosne provjere bili izuzeti predsjednici države, Sabora i Vlade, iako smjernice EU i NATO-a predviđaju sustav bez izuzetaka.
Pivčević je najavio da bi uskoro trebao biti dovršen i nacrt zakona o sigurnosnoj provjeri, na što je premijer Ivo Sanader istaknuo kako bi prije donošenja tog zakona trebalo izmijeniti Uredbu o sigurnosnoj provjeri kako se, kaže, ne bi više ponovio 'slučaj Cigelj', odnosno nevolaštena sigurnosna provjera.
Vlada je Saboru uputila i prijedlog zakona o sustavu informacijske sigurnosti koji definira nadležnosti državnih tijela što se tiče razvoja i donošenja nacionalnih mjera i standarda informacijske sigurnosti.
Pivčević je rekao da je tako ustrojen sustav informacijske sigurnosti važan dio šireg sustava nacionalne sigurnosti, ali i neophodan temelj za izgradnju informacijskog društva