HINA - Financijski servis
Vlada je u četvrtak donijela i službenu odluku da se 25 posto i jedna dionica Sunčanog Hvara prenese gradu Hvaru i time omogući aktivno sudjelovanje lokalne zajednice u donošenju strateških odluku o daljem razvoju te turističke tvrtke.
Zauzvrat, grad Hvar odustat će od svih daljnjih potraživanja prema Sunčanom Hvaru, što će omogućiti da se s dijela nekretnina te tvrtke skinu svi tereti i hipoteke, odnosno da se uđe u novi investicijski ciklus u tvrtki.
Kako je pojasnio potpredsjednik Vlade Damir Polančec, prijenos dionica Sunčanog Hvara na grad provest će se nakon dokapitalizacije tvrtke, i to nakon što se sklopi nagodba između 47-postotnog vlasnika tvrtke, luksemburškog Orca i grada Hvara, kojim će grad odustati od svih ostalih potraživanja.
U dokapitalizaciji će država, kazao je Sanader, sukladno svom 37 postotnom vlasničkom udjelu, sudjelovati s oko 32 milijuna kuna, a grad Hvar će u iznosu koji će država uložiti u temeljni kapital Sunčanog Hvara sudjelovati s 15 milijuna kuna.
Ova je odluka bitna ne samo za Sunčani Hvar, već i za sami Hvar, koji uz Dubrovnik i Opatiju spada među najatraktivnije svjetske turističke destinacije, istaknuo je Sanader.
Dodao je kako je pitanje vlasništva nad Sunčanim Hvarom ovime riješeno po modelu sličnom kao i kod Liburnia Riviera Hotela (LRH).
Vlada je političku odluku o prijenosu dionica LRH-a na grad Opatiju već donijela, rekao je Sanader te pozvao grad i Hrvatski fond za privatizaciju da krenu u realizaciju te odluke.
Prijenosom 25 posto plus jedne dionice gradu Hvaru bit će riješeni imovinsko-pravni sporovi Sunčanog Hvara s gradom Hvarom, a postoji i prijedlog za rješenje imovinskih sporova s Katoličkom crkvom.
Za potraživanja bivših vlasnika nekretnina Sunčanog Hvara pak premijer je kazao kako je i sam za njih prvi put čuo u srijedu iz medija te da će od Hrvatskog fonda za privatizaciju zatražiti informaciju u kojoj je to fazi.
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta je pak rekao da bi se rješenje problema povrata zemljišta bivšim vlasnicima trebalo naći u sklopu novog zakona o građevinskom i turističkom zemljištu, čiji bi se prijedlog uskoro trebao naći pred Vladom.
Vlada je u četvrtak od Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa odlučila zatražiti tumačenje koje sve pokretnine dužnosnici moraju navesti u svojim imovinskim karticama.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić je, na sjednici Vlade, objasnio da to nije jasno navedeno u Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, niti je naznačeno u obrascu za imovinske kartice.
Vlada želi da se ovo pitanje do kraja razjasni i da se kaže moraju li dužnosnici prijaviti krzno, antikni namještaj, dizajnersku odjeću, estetske operacije i drugo, kazao je Palarić, kojega zanima i tko je od dužnosnika prijavio da posjeduje, primjerice, psa s pedigreom, konja ili ovce.
Ocijenio je i da bi navođenje svih pokretnina koje dužnosnik posjeduje bilo pretjerivanje, te upitao "radimo li možda time popis za buduće lopove".
Vlada je danas uredbama osnovala područne državne arhive u Vukovaru i Šibeniku, a premijer Ivo Sanader ocijenio je da je to još jedan doprinos u decentralizaciji Hrvatske.
Godina 2007. proglašena je Godinom edukacije potrošača u RH, a aktivnosti kojima će se unaprijediti zaštita potrošača pripremit će zajednička radna skupina Vlade i Sabora.
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad turističkom ekološko-edukativnom akcijom "Spust murskih ladji".
Vlada je utvrdila prijedlog zakona koji bi trebao pojednostaviti izgradnju objekata namijenjenih održavanju Svjetskoga rukometnog prvenstva za muškarce 2009. u Hrvatskoj.
U svrhu održavanja tog prvenstva, u šest gradova u kojima će se održavati utakmice (Osijek, Poreč, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb) potrebno je izgraditi deset sportskih dvorana, ukupnog kapaciteta oko 55 tisuća gledatelja, s pratećom komunalnom infrastrukturom i smještajnim kapacitetima.
Te bi objekte trebalo izgraditi najkasnije do 30. lipnja 2008., kako bi mogli proći tehničke i druge preglede.
Budući da je organizaciju tog prvenstva Hrvatska dobila ljetos, gradovima nije ostalo dovoljno vremena za pripremu, pa Vlada predlaže maksimalno pojednostavljenje izdavanja građevinske dokumentacije i postupaka javne nabave, objasnila je ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić.
Pritom je istaknula kako su se na taj način pripremale i Univerzijada u Zagrebu te Mediteranske igre u Splitu, te da predloženi zakon neće narušiti konzistentnost upravnih područja prostornog uređenja, gradnje i javne nabave niti umanjiti vrijednosti koje ta područja štite.
Po predloženom zakonu, zahvati u prostoru u svrhu pripreme rukometnog prvenstva radili bi se u skladu sa stručnim podlogama, umjesto na temelju lokacijskih dozvola, a ti bi se objekti smatrali prioritetom i u izdavanju građevinskih dozvola.
Izgradnja objekata za Svjetsko rukometno prvenstvo proglasila bi se državnim interesom, čime bi se omogućilo izdavanje građevinske dozvole i na nekretninama s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.
Isključila bi se obveza javnog nadmetanja u nabavi opreme i ustupanju radova, a najniža cijena ne bi bila glavni kriterij za odabir najpovoljnije ponude.
Predloženo je i skraćenje roka za prigovor investitoru s osam na tri dana, kao i isključenje Komisije za javnu nabavu, a podnosioci prigovora mogli bi se žaliti upravnom sudu.
Ministrica Matulović-Dropulić objasnila je da postupci pred Komisijom traju i po nekoliko mjeseci, za što organizatori prvenstva nemaju vremena.
U Vladi ističu da će se objekti za održavanje prvenstva graditi po različitim modelima, da će ih negdje sufinancirati država i jedinica lokalne, a negdje će se ići na javno-privatno partnerstvo, za što, ističu, postoji velik interes domaćega i stranog kapitala.
Naglašavaju i da će objekti biti višenamjenski, te da će se moći koristiti i u komercijalne svrhe.