"Scootera Libbya trebalo je žrtvovati", rekao je Wells i dodao kako su neimenovani dužnosnici Bijele kuće željeli zaštititi Rovea jer su vjerovali da je njegov opstanak kao glavnog savjetnika Georgea W. Busha ključan za Republikansku stranku, prenose američke TV mreže.
Prema riječima odvjetnika Wellsa, bilo je važno da Karl Rove bude pošteđen nevolja jer je on bio od vitalnog značaja za predsjednikove političke operacije i "najodgovorniji za održavanje Republikanske stranke na vlasti". "On je morao biti zaštićen", istaknuo je Wells pred 36-članom porotom na Okružnom sudom u Washingtonu na početku suđenja Libbyju.
Wells je u sudnici citirao i izvatke iz Libbyjeva razgovora s Cheneyjem krajem 2003. gdje on kaže: "Žele mi podmetnuti. Žele da budem žrtveno janje...Ja neću biti žrtvovan kako bi zaštitilo Karla Rovea zaštitilo".
Bivšeg predstojnika Cheneyjeva ureda tereti se u pet točaka za krivokletstvo i ometanje pravde zbog laganja pod prisegom pred velikom porotom i agentima FBI-a u istrazi otkrivanja identiteta agentice CIA-e Valery Plame novinaru Robertu Novaku.
Karl Rove, koji nije optužen, priznao je kako je bio jedan od izvora Novaku za kolumnu objavljenu 14. srpnja 2003., u kojoj je Valery Plame prvi puta označena kao agentica CIA-e.
Specijalni tužitelj Patrick Fitzgerald u svojoj je uvodnoj riječi, prije branitelja Wellsa, rekao da ima jasne dokaze kako je Libby svjesno lagao pod prisegom o svome razgovoru s troje novinara. On je koristio tabele kako bi pokazao da je Libby u lipnju i početkom srpnja u razgovorima s kolegama iz administracije doznao da je Valery Plame supruga Josepha C. Wilsona IV, bivšeg veleposlanika State Departmenta koji je po povratku iz misije u Nigeru demantirao izvješća da Irak u toj zemlji nabavlja uran za nuklearno oružje, te kritizirao planove za invaziju Iraka. Identitet agentice CIA-a pojavio se u javnosti točno nakon što je Wilson, kritizirao Bushovu administraciju da "izvrće" obavještajne podatke kako bi opravdala rat u Iraku.
Tvrdnje o iračkom oružju za masovno uništenje, uključujući i one o razvoju nuklearnog oružja, poslužile su početkom 2003. Bushovoj administraciji kao "casus belli" (povod za rat) za napad na Irak.
Branitelj Wells ocijenio je kako su optužbe protiv Libbyja "slabe i tanke", zasnovane na dokazima tima "rekla-kazala".
Suđenje Libbyju trebalo bi trajati četiri do šest tjedana, a kao svjedoci obrane mogli bi se pojaviti potpredsjednik Dick Cheney i državna tajnica Condoleezza Rice.
Libby je podnio ostavku na dužnost predstojnika Cheneyjeva ureda u listopadu 2005., nakon optužbe velike savezne porote da je 2003. otkrio identitet tajne agentice. Odavanje identiteta agenta CIA u SAD-u je savezno kazneno djelo.
Libbyja se ne tereti za protuzakonito odavanje identiteta, već da je lagao o svojim saznanjima o povjerljivom statusu Plame, te o svojim kontaktima s novinarima.
(Hina) xdh ydj