Očekuje se da će izbor porote trajati tri do četiri dana. Prva skupina od 60 porotnika došla je na sud u utorak ujutro, gdje će ispuniti upitnik na 37 stranica i odgovarati na pitanja suca Reggiea Waltona, pred zastupnicima optužbe i obrane, izvijestio je CNN.
Među pitanjima su i ona o njihovim stajalištima prema politici predsjednika Georgea W. Busha, ratu u Iraku i dokazima koje je administracija ponudila američkoj javnosti 2003. kako bi opravdala ulazak u rat.
Uvodne riječi na suđenju "Scotteru" Libbyu počet će 22. siječnja.
Samo suđenje trebalo bi trajati četiri do šest tjedana, s brojnim referencama na politiku sadašnje administracije uz kulminaciju s pojavom potpredsjednika Dicka Cheneya u ulozi svjedoka obrane.
Osim Cheneya, čije su svjedočenje najavili Libbyevi branitelji ali ono još nije službeno potvrđeno, naznačena je i mogućnost da u prilog obrani svjedoči i državna tajnica Condoleezza Rice.
Libby je podnio ostavku na dužnost predstojnika Cheneyeva ureda u listopadu 2005., nakon optužbe velike savezne porote da je 2003. otkrio identitet Plameove. Odavanje identiteta agenta CIA u SAD je kazneno djelo.
Identit agentice CIA-a pojavio se nakon što je njezin suprug, diplomat State Departmenta Joseph Wilson, kritizirao Bushovu administraciju da "izvrće" obavještajne podatke kako bi opravdala rat u Iraku.
Libbya se ne tereti izravno za otkrivanje identiteta Plameove, što je u fokusu istrage posebnog tužitelja Patricka Fitzgeralda, već da je lagao o svojim saznanjima o povjerljivom statusu Plame unutar CIA-e, te o svojim kontaktima s novinarima.
Samostalni kolumnist Robert Novak objavio je u srpnju 2003. članak u kojem je, citirajući "dva visoka dužnosnika administracije" otkrio da je Valery Plame kao agentica CIA predložila da njezin suprug otputuje u Niger i istraži tvrdnje kako Irak u toj afričkoj državi nabavlja uran za atomsko oružje.
Četiri mjeseca kasnije Wilson je pisao u The New York Timesu, kako je bio u Nigeru na zahtjev CIA i izvijestio kako su navodi o nabavci urana netočni.
Bushova je administracija tvrdila kako Irak ima velike zalihe kemijskog i biološkog oružja, te nastoji proizvesti nuklearno oružje, kako bi opravdala vojnu intervenciju. Kongres je u listopadu 2002. odobrio tu intervenciju.
Iračko oružje za masovno uništenje nikada nije pronađeno.