"Autor Miščević je u pravo vrijeme potaknuo nužnu afirmaciju opeke, tog iskonskog građevnog materijala, pokazujući i tumačeći njegovu ključnu ulogu u novom građenju", rekao je, otvarajući izložbu, arhitekt prof. Tomislav Premerl.
Dodao je kako Miščević u svojoj prezentaciji smišljeno ističe klasičnu opeku u novim sustavima ekološkog ozračja, a posebice znanstvene rezultate primjenjene u izvedbi tzv. energetskih kuća.
Miščević na izložbi podsjeća i na nekoliko reprezentativnih zagrebačkih povijesnih i suvremenih zgrada, primjera arhitekture opeke, poput tornja crkve Sv. Blaža u Deželićevoj ulici, Arkada na Mirogoju i kapele Krista Kralja, Krematorija, pa zgrade Hrvatske pošte u Jurišićevoj i MUP-a u Savskoj kao i zgrade Instituta "Ruđer Bošković" i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Šalati.
Na predavanju koje je održao nakon otvorenja izložbe, prof. Miščević je ocijenio da je naslijeđe arhitekture opeke u Zagrebu veliko, ali nedovoljno istraženo.
Kao hrvatsku posebnost istaknuo je "crvene katedrale" u Đakovu i Osijeku te dodao da su i brojni newyorški neboderi, premda čelične konstrukcije, također građeni od opeke.
"Opeka može biti i jest hrvatski proizvod", rekao je Miščević i istaknuo značenje i vrijednost opeke koja danas prati ideju energetske učinkovitosti, a nije zaboravljena ni u hi-tech izvedbi.
Miščević je naglasio kako mu je želja izložbom potaknuti hrvatsku verziju američkog natječaja "Brick Award", da bi se i u nas ubuduće dodjeljivala nagrada za najbolje ostvarenje arhitekture opeke.
Izložba je otvorena do 10. veljače.