"Oduvijek me u poslu zanimala veza između arhitekture i izgrađenih oblika s jedne strane, te društvenih sila, politike i moći s druge strane", izjavio je u razgovoru za "Oris" 42/2006., Richard Burdett, umjetnički direktor bijenala, koji govori o radu na koncepciji bijenala i stanju suvremene urbane civilizacije.
Smatra da jedna od uloga dobre arhitekture leži u usmjeravanju privatnih financijskih sila pomoću tri ili četiri vrlo jaka načela koja odgovaraju javnom sektoru i širem društvenom programu, a jedno je od njih, kako je pojasnio, kontinuitet urbanoga tkiva.
Burdett tvrdi da je posve uvjeren kako postoji veza između politike i fizičke strukture gradova. Navodeći primjer Bogote koja je u Veneciji dobila "Zlatnog lava", kaže kako su tamo tri gradonačelnika slijedila nadahnutu urbanističku politiku.
"Zaustavili su utjecaj automobila, uspostavili su utjecaj javnog prijevoza, za deset su godina ostvarili program za stotine javnih knjižnica, škola i biciklističkih staza. Skočila je stopa pismenosti, količina pročitanog. Sedam milijuna ljudi koristi knjižnice", napominje dodajući da ako poput njega smatrate da je obrazovanje osnova napretka, učinjena je iznimna stvar - postavljeni su temelji, a mehanizam promjene je arhitektura.
"Možete promijeniti budućnost ljudskih života pomoću tri-četiri važne intervencije", tvrdi navodeći da je usred Caracasa projekt za malu gimnastičku dvoranu, projekt vertikalnih igrališta, smanjio kriminal za 30-40 posto.
Richard Burdett (London, 1956.) profesor je arhitekture i urbanizma na LSE (London School of Economics) te kulturni poduzetnik ili posrednik u arhitektonskom svijetu. Savjetnik je za arhitekturu kod londonskog gradonačelnika, kod gradonačelnika Barcelone te kod mnogih javnih i privatnih organizacija.
"Oris" donosi i razgovor s Richardom Rogersom, dobitnikom "Zlatnog lava" za životno djelo, hrvatskim predstavnicima - Sašom Randićem i Idisom Turatom te kritički osvrt kustosa hrvatske izložbe Vedrana Mimice koji tvrdi da Zagreb nije bio zanimljiv za predstavljanje na bijenalu "zbog recentne, izrazito nesimpatične oportunističko-tehnokratske politike razvoja".