RDW 23. XI. O ZAGREBAČKOM SUMMITU I KOŠTUNIČINOJ ULOZI NA BALKANU

NJEMAČKI RADIO - RDW 23.11.2000 EU polaže velike nade u Koštuničinu ulogu na Balkanu, komentar Gerde Meuer. Balkanska konferencija u organizaciji Europske unije ima veliku simboličnu vrijednost. Po prvi puta nakon deset godina, sastaju se šefovi država nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer smatra kako je važnost ovog susreta naročito porasla nakon političkog preokreta u SR Jugoslaviji. = Mi konferenciju u Zagrebu promatramo kao vrlo važan susret koji će doprinijeti razvoju čitave regije nakon pobjede demokracije u Beogradu. Upravo stoga se s velikom pozornosti očekuje dolazak u Zagreb novog jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice. EU u njemu vidi realnu šansu za konačno otvaranje puta razvoju mirnog suživota na Balkanu. U prijedlogu završne deklaracije koja je pripremljena u Bruxellesu stoji da su povijesnom promjenom u Beogradu stvoreni preduvjeti za pomirbu i regionalnu suradnju. Regionalna suradnja je, inače, preduvjet koji EU traži od zemalja Balkana da bi se uopće pristupilo daljem približavanju ovog regije i Unije. Osim perspektive priključenja, Unija balkanskim zemljama nudi i obilatu gospodarsku pomoć. Od 1991. za ovo područje je već izdvojeno pet milijardi maraka. U Zagrebu bi se trebao svečano promovirati još jedan program - više od devet milijardi maraka je ovoga puta izdvojeno za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Makedoniju. Osim toga će samo za Jugoslaviju biti odvojene četiri milijarde maraka. EU-ovim sredstvima će se pokušati olakšati težak put koji stoji pred jugoslavenskim predsjednikom Koštunicom čija vlast još uvijek stoji na klimavim nogama. Diplomati u Bruxellesu naglašavaju da pomoć Jugoslaviji neće ići na štetu pomoći drugim balkanskim zemljama. Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer naglašava da se zauzvrat očekuje da ove države preuzmu i određene obaveze. Od ovih država se traži da stvore uvjete za razvoj tržišne privrede. Novac mora biti uporabljen za obnovu regije i ne smije biti uložen u strukture koje nemaju nikakve budućnosti. Susret u Zagrebu prije svega mora uputiti jasan signal da EU ima namjeru i dalje se angažirati u ovoj regiji. Zagreb je izabran za domaćina ovog susreta jer se drži da se Hrvatska nakon smrti bivšeg predsjednika Tuđmana razvila iz autoritarne u demokratsku državu. Europski povjerenik za proširenje unije, Guenther Verheugen, drži da ova država ima realne šanse da u skoro vrijeme postane jedan od ozbiljnih kandidata za primanje. Za Makedoniju bi prvi korak u tom pravcu trebalo biti sporazum o udruživanju koji će biti potpisan u Zagrebu. Jugoslavija će izraditi plan na temelju kojeg će se također ići u smjeru potpisivanja sličnog ugovora. EU je apelirala i na ostale države da prihvate reforme, iako još uvijek nije istinski započeo proces proširenja ove organizacije. Poruka Europe glasi: do proširenja će sigurno doći, a sve demokratske države Balkana imaju svoju šansu da postanu dio tog procesa. (RDW)