RDW 1. XI DIE WELT-PAPANDREU O NOVOM BALKANU

NJEMAČKI RADIO - RDW 1. XI. 2000. George Papandreou za list 'Die Welt' daje viziju napretka na Balkanu poslije demokratizacije Srbije. List 'Die Welt' ima redovitu rubriku 'Gost komentator' u kojoj aktualna zbivanja u svjetskoj politici komentiraju poznate osobe iz svijeta politike ili publicistike. Za broj od 1. listopada 2000. grčki ministar vanjskih poslova, G. Papandreou, zamoljen je da prokomentira zbivanja na Balkanu u svjetlu demokratizacije Srbije. Najnovijim izborima Srbi su Europi poručili da žele demokraciju, stabilnost i sigurnost. Svoju budućnost oni žele podijeliti s nama. Naš odgovor mora biti jasno da. Jugoistočna Evropa bi mogla postati neka vrsta novoga ujedinjenog područja u okviru Europe i Europske zajednice. To je, uostalom, vizija koja je prošle godine i potaknula više od 40 država da učine jedinstveni ugovor međunarodne zajednice i zemalja jugoistočne Europe: to je Pakt stabilnosti. Smatram da bi taj Pakt mogao biti pripremna faza novog ugovora za Balkan. Grčka ima jasne predodžbe o načinima na koji bi to moglo ostvaritii. Kao prvo, morali bismo ojačati regiju koja je u povijesti uvijek zavisila od drugih, bila dijeljena i služila kao oruđe za provedbu interesa različitih čimbenika međunarodne zajednice. Balkanizacija ovog područja, koja podrazumijeva vođenje lokalnih ratova za račun velikih sila, mora se prekinuti. To što međunarodne organizacije, Europska unija, SAD i Rusija sada surađuju u okviru Pakta za stabilnost, znak je koji ulijeva nadu. Drugo, moramo poduprijeti suradnju zemalja u samoj regiji. Pakt stabilnosti može potaknuti regionalnu integraciju, investicije koje će obnoviti infrastrukturu, razvoj demokratskih struktura uprave i demokratskog obrazovanja. Dugoročno gledano, to će potaknuti i ekonomski razvoj, institucionalnu suradnju i poštovanje prava među državama i narodima jugoistočne Evrope. U svijetu 21. stoljeća najviši prioritet mora imati unaprjeđenje kulture i obrazovanja. Samo uz pomoć kulture i obrazovanja, na Balkanu će se moći provesti temeljne promjene. Zato je veoma važna pomoć u obnovi i formiranju odgojnih ustanova Balkana, a važna je i razmjena učenika, studenata i stručnih kadrova koja vodi u miroljubivu suradnju svih. Mogao bi da se otvoriti još jedan europski koledž u Solunu, gdje se već nalazi sjedište agencije Europske unije za obnovu jugoistočne Europe. Akademske institucije ovog grada bi mogle mladim stručnjacima balkanskih zemalja poslužiti kao most prema institucijama Europske unije. Na kraju, ovu regiju bismo morali uklopiti i u širi kontekst europske porodice. To znači izraditi plan s jasnim standardima koji bi obvezivali svaku zemlju koja želi postati sastavni dio Europe. Vrlo je značajno pitanje je li Europska unija zainteresirana za dugoročnu integraciju balkanskih država u zajednicu. Srpski narod je Europi pružio priliku da promjeni balkansku regiju, koja je do sada bila žarište velikog broja oružanih sukoba. Ako ne iskoristi ovu priliku, Europa će pokazati tragični propust. (RDW)