GB-RO-BG-HR-INTEGRACIJE-Organizacije/savezi-Vlada BBC 22. V.O PRIKLJUČENJU HRVATSKE EU BRITANSKI RADIO - BBC22. V. 2000.Hrvatski su mediji posljednjih dana uvelike nagađali o tome bi li Hrvatska mogla započeti pregovore o sporazumu
prije ljeta, pa čak i o tome bi li mogla preskočiti neke od zemalja u redu za ulazak u Europsku uniju. Danas je optimističnu izjavu dao i povjerenik Europske unije za vanjske poslove Chris Patten. On je izjavio kako u uniji žele da taj proces počne što prije, i kako se nadaju da će se pojedinosti pregovora uspjeti dogovoriti prije ljetnih odmora. U razgovoru s Rosom Grce BBC-eva suradnica u Bruxellesu Ileana Lungescu objašnjava što se sada događa:= Europsko povjerenstvo upravo završava studiju izvedivosti koja odgovara na osnovno pitanje koje se postavlja u uniji, a ono glasi: Mogu li započeti pregovori s Hrvatskom o tom novom tipu sporazuma o stabilizaciji i priključenju, kakav je ponuđen balkanskim zemljama. Kada studija bude završena, što će se dogoditi sutra ili prekosutra, mora je odobriti puni sastav Europskog povjerenstva, svih 20 članica. Tu, mislim, ne bi trebalo biti problema. Potom se studija vraća Ministarskom vijeću, u ovom slučaju ministrima vanjskih poslova Europske unije, koje će je gotovo sigurno prihvatiti na svom sljedećem sastanku u lipnju. Prema proceduri,
BRITANSKI RADIO - BBC
22. V. 2000.
Hrvatski su mediji posljednjih dana uvelike nagađali o tome bi li
Hrvatska mogla započeti pregovore o sporazumu prije ljeta, pa čak i
o tome bi li mogla preskočiti neke od zemalja u redu za ulazak u
Europsku uniju. Danas je optimističnu izjavu dao i povjerenik
Europske unije za vanjske poslove Chris Patten. On je izjavio kako u
uniji žele da taj proces počne što prije, i kako se nadaju da će se
pojedinosti pregovora uspjeti dogovoriti prije ljetnih odmora. U
razgovoru s Rosom Grce BBC-eva suradnica u Bruxellesu Ileana
Lungescu objašnjava što se sada događa:
= Europsko povjerenstvo upravo završava studiju izvedivosti koja
odgovara na osnovno pitanje koje se postavlja u uniji, a ono glasi:
Mogu li započeti pregovori s Hrvatskom o tom novom tipu sporazuma o
stabilizaciji i priključenju, kakav je ponuđen balkanskim
zemljama. Kada studija bude završena, što će se dogoditi sutra ili
prekosutra, mora je odobriti puni sastav Europskog povjerenstva,
svih 20 članica. Tu, mislim, ne bi trebalo biti problema. Potom se
studija vraća Ministarskom vijeću, u ovom slučaju ministrima
vanjskih poslova Europske unije, koje će je gotovo sigurno
prihvatiti na svom sljedećem sastanku u lipnju. Prema proceduri,
studija se potom vraća Europskom povjerenstvu koje treba
pripremiti pregovaračku poziciju Europske unije u odnosu na
Hrvatsku. Njome se zapravo određuje što Europska unija želi postići
tim Sporazumom o stabilizaciji i priključenju, kakve uvjete
postavlja Hrvatskoj, što unija može ponuditi Hrvatskoj, u kojem se
roku sve to mora obaviti.
- Je li se ta pregovaračka pozicija, ili pregovarački mandat, kako
ga je danas nazvao povjerenik Europske unije za vanjsku politiku
Chris Patten, razlikuje od države do države na Balkanu? Hoće li biti
razlika od onoga za Makedoniju, na primjer, s kojom je jedinom od
balkanskih zemlja Europska unija započela pregovore?
= Da, sigurno da se razlikuje, jer se razlikuju i uvjeti u kojima se
nalaze pojedine zemlje. Okvir sporazuma je sličan, ali će se
razlikovati u detaljima, od zemlje do zemlje, jer su njihovi
gospodarski uvjeti različiti za jedan pravosudni sustav i
političke prilike. Zbog toga su, recimo, pregovori s Makedonijom
odmakli i mogli bi se završiti do jeseni, dok pregovori s Albanijom
nisu još mogli ni započeti jer je unija od nje zahtijevala dodatne
podatke o pravosuđu, korupciji i borbi protiv kriminala. Tak kada
Europsko povjerenstvo razmotri albanske odgovore, moći će se
eventualno preporučiti priprema pregovaračke pozicije s
Albanijom.
- Može li Hrvatska utjecati na tu pregovaračku poziciju?
= Hrvatska će imati vlastitu pregovaračku poziciju, ali u okviru
sporazuma o stabilizaciji i priključenju koju nudi Europska unija.
Mislim da je najvažnije pitanje kod tih sporazuma zapravo kakve oni
pružaju izglede pojedinim balkanskim zemljama, u ovom slučaju
Hrvatskoj, da se priključe Europskoj uniji. Jer to je nova vrsta
sporazuma, slična, iako ne i identična onima koje su ponuđeni
desetero kandidata za priključenje srednje i istočne Europe. Još
nije sasvim jasno hoće li se nakon sklapanja tog Sporazuma o
stabilizaciji i priključenju Hrvatska moći kandidirati ili će
trebati još jedna sporazum. Chris Patten i Javier Solana,
povjerenik i koordinator za vanjsku politiku Europske unije, na
posljednjem sastanku na vrhu unije u Lisabonu zagovarali su kod
čelnika zemalja Europske unije da Sporazum o stabilizaciji i
priključenju bude dovoljan da se Hrvatska kandidira za članstvo.
Čelnici se zasad o tome nisu izjasnili i o tome se još pregovara u
Europskoj uniji, a pregovarat će se o tome i s balkanskim zemljama.
- Hrvatski mediji špekuliraju da bi Hrvatska mogla preskočiti red i
ući u Europsku uniju ranije nego što se očekivalo. Je li to
realistično očekivanje?
= O tome se puno govori, čak i ovdje u Bruxellesu. Ne tako davno
povjerenik za proširenje Europske unije Guenter Verheugen govori o
mogućnosti da Hrvatska bude uključena u proces proširenja. On je to
spomenuo govoreći o Bugarskoj i Rumunjskoj, kojima predstoji dugi
put do proširenja. Dakle govori se o tome da bi se Hrvatska mogla
pridružiti posljednjem vagonu u vlaku proširenja, s Bugarskom i
Rumunjskom, ali o tome još nema jasne političke odluke. Mnogo toga
će naravno ovisiti o napretku u Hrvatskoj. Iako su ovdje u
Bruxellesu pozdravljene promjene u Hrvatskoj, postavlja se pitanje
jesu li one održive.
(BBC)