ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Potrošnja vina u Hrvatskoj u posljednjih se deset godina, prema podacima Zavoda za marketing zagrebačkog Agronomskog fakulteta, prepolovila a gotovo je četiri puta manja nego 1983. godine.
ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Potrošnja vina u Hrvatskoj u
posljednjih se deset godina, prema podacima Zavoda za marketing
zagrebačkog Agronomskog fakulteta, prepolovila a gotovo je četiri
puta manja nego 1983. godine.#L#
Temeljem podataka iz ankete koju je Zavod provodio u kućanstvima, a
u kojima nije uračunata potrošnja u ugostiteljstvu, 1998. godine u
Hrvatskoj je potrošnja vina po stanovniku iznosila 13,31 litru.
Uključi li se u taj podatak i potrošnja vina u ugostiteljstvu
procjenjuje se da prosječno svaki hrvatski građanin godišnje
popije oko 18 litara vina. Deset godina ranije, odnosno 1988.
godine, potrošnja je iznosila 27,8 litara, a 1983. čak 46,1 litru po
osobi.
Jedan od razloga stalnog pada potrošnje vina u Hrvatskoj je
nestanak površina pod vinovom lozom. Naime, po statističkim
podacima 1972. godine pod vinom je lozom bilo 79.690 hektara, 1983.
72.680 hektara, dok podaci iz 1997. godine govore o smanjivanju
površina pod vinovom lozom na 51.500 hektara.
Mjesto vina na tržištu su zauzela druga pića, posebice pivo, čija je
potrošnja sa 11,8 litara u 1988. godini, dosegnula 21 litru po
stanovniku u 1998. godini.
Vinari drže kako je jaki pivarski lobi u Hrvatskoj uspio
isposlovati dozvolu za reklamiranje piva što je njima uskraćeno, pa
je i zbog toga došlo do pada potrošnje vina i rasta potrošnje piva.
U svijetu je, kažu vinari, vino svrstano u kategoriju hrane, dok kod
nas to "povlašteno" mjesto za sada ima samo pivo.
(Hina) mku ds