ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Piše: Marina Bujan Seksualno zlostavljanje djece najgori je oblik zlostavljanja upravo zbog položaja žrtve koja ne razumije što joj se događa, vrlo često sebe krivi za takvo ponašanje, a zbog ovisnosti o
roditeljima obično se srami otkriti istinu, uglavnom iz straha od zlostavljača koji prijeti da "to" ostane "njihova tajna". Takav zaključak u svojim istraživanjima navodi nevladina udruga Centar za ženske studije iz Zagreba. Prosječna dob žrtve je devet godina, a najčešći zlostavljači su očevi i poočimi, ističe psihijatrica dječje bolnice "Klaićeva" Gordana Buljan-Flander. Napominje da je trećina djevojčica prvi put zlostavljana u dobi od pet godina te da je riječ o "velikoj tamnoj brojci" seksualnog zlostavljanja djece. Pretpostavlja se da se za čak 90 posto slučajeva zlostavljanja nikada ne dozna upravo zbog srama, straha i pritiska sredine. Nema sustavnih podataka o nasilju u obitelji U Hrvatskoj nema sustavnog statističkog praćenja o nasilju u obitelji, ističe ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži Adinda Dulčić.
ZAGREB, 28. prosinca (Hina) -
Piše: Marina Bujan
Seksualno zlostavljanje djece najgori je oblik zlostavljanja
upravo zbog položaja žrtve koja ne razumije što joj se događa, vrlo
često sebe krivi za takvo ponašanje, a zbog ovisnosti o roditeljima
obično se srami otkriti istinu, uglavnom iz straha od zlostavljača
koji prijeti da "to" ostane "njihova tajna".
Takav zaključak u svojim istraživanjima navodi nevladina udruga
Centar za ženske studije iz Zagreba.
Prosječna dob žrtve je devet godina, a najčešći zlostavljači su
očevi i poočimi, ističe psihijatrica dječje bolnice "Klaićeva"
Gordana Buljan-Flander. Napominje da je trećina djevojčica prvi
put zlostavljana u dobi od pet godina te da je riječ o "velikoj
tamnoj brojci" seksualnog zlostavljanja djece.
Pretpostavlja se da se za čak 90 posto slučajeva zlostavljanja
nikada ne dozna upravo zbog srama, straha i pritiska sredine.
Nema sustavnih podataka o nasilju u obitelji
U Hrvatskoj nema sustavnog statističkog praćenja o nasilju u
obitelji, ističe ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji,
materinstva i mladeži Adinda Dulčić.
Prema stručnim procjenama nasilje nad djecom i mladeži čini oko 30
posto ukupnog nasilja u obitelji. Mnoga djela nasilja ostaju
prikrivena, čemu, po mišljenju stručnjaka, pridonose stavovi kao
"odnosi muškarca i žene u braku su privatna stvar", smanjena
društvena osjetljivost, ekonomska ovisnot žene o muškarcu,
zaštitnički stav majke prema djeci - majka ne želi produbiti
konflikt i slično.
Nasilje u obitelji svrstano je u četiri kategorije - fizičko,
seksualno i emocionalno te ekonomsko zanemarivanje. Najčešće žrtve
nasilja u obitelji su žene s djecom - 99 posto.
Seksualno iskorištavana djeca vrlo rano stupaju u spolne odnose i
često bivaju promiskuitetna. Osjećaju se "drukčijima" od vršnjaka,
izdvajaju se od svojih dobnih skupina i teško uspostavljaju veze i
prijateljstva. Uzrok tomu je i strah da se ne otkrije što im se
događa, ali i strah od zlostavljača koji obično prijete, iskustva
su liječnika, pravosuđa i stručnjaka.
Izravne i najuočljivije posljedice očituju se na djetovom fizičkom
zdravlju (fizičke ozljede spolnih organa, izloženost spolnim
bolestima, trudnoća kod adolescentica). Kako se radi o žrtvama
osjetljive dobi, zdravstvene teškoće mogu se razviti u kronične i
tako ostaviti dugogodišnje posljedice, primjerice neplodnost.
Posljedice na mentalno zdravlje djeteta u kasnijoj dobi odražavaju
se na koncentraciji u komunikaciji, što utječe na djetetov
psihosocijalni razvoj (česti poremećaji u ponašanju). Takvi
poremećaji mogu dovesti do različitih ovisnosti (alkohol, droga),
kriminala, prostitucije i promiskuiteta, skitnje i slično.
Posljedice seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, osim što su
bolne i neugodne za dijete, neugodne su i za cijelu zajednicu i
društvo.
Pooštriti kazne za zlostavljače
Na zakonske propise koji sankcioniraju seksualno zlostavljanje
djece ima niz promjedaba. Tako primjerice kazne nisu primjerene za
bludne radnje nad djecom. Zakonska rješenja to tretiraju manjom
štetnošću od samog spolnog zlostavljanja.
Što se pornografije tiče, kazne su predviđene samo za slučajeve
kada odrasla osoba s pornografijom upoznaje one mlađe od 14 godina,
dok su mlađi i stariji maloljetnici (od 14 do 18 godina) izostali.
Zakon se ne odnosi i na Internet i njegove mogućnosti u dostupnosti
pornografskog materijala djeci i maloljetnicima, pa se čini da
zakonodavac nije jadnako zabrinut za moral adolescenata i moral
djece.
Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži postavlja
i problem televizijskog programa na državnoj televiziji, koji u
"udarnim terminima" emitira program pun nasilja i seksa. Stoga je
na nedavno održanom okruglom stolu o pravobraniteljima za djecu
zatražena zabrana emitiranja takvog program na HTV-u prije 21 sat,
te da program, odnosno filmovi koje može gledati cijela obitelj,
znači i djeca, u najavama budu označeni zelenom točkom.
U prošloj godini 1.596 nasilja nad djecom
Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu obitelji kaznenih djela
protiv braka i obitelji, u kojima su žrtve nasilja djeca, u prošloj
je godini ukupno bilo 1.596.
Sve se veći broj žrtava nasilja u obitelji javlja i nevladinim
udrugama za pomoć. Primjerice udruga "Plavi telefon" pruža
besplatnu pomoć djeci, mladeži i odraslim osobama. Zbog
zlostavljanja u obitelji "Plavi telefon" lani je zaprimio 104
poziva, 1999. godine 93, 1998. 138 poziva, 1997. 98 poziva.
I nevladinoj udruzi "Hrabri telefon" lani se za pomoć javilo 697
osoba. Zbog fizičkog zlostavljanja javilo se 33 posto osoba, zbog
seksualnog 21 posto, emocionalnog 35 posto, a zbog zanemarivanja 11
posto osoba.
Nevladina udruga "Ženska pomoć sada" u prošloj godini (od 1.
siječnja do 30. listopada 2000.) zaprimila je 3.958 poziva, od čega
se 155 poziva odnosilo na zlostavljanje djece u obitelji. U 70 posto
slučajeva od te ženske udruge pomoć su zatražile fizički i psihički
zlostavljane žene, a 65 posto ih je s djecom.
U 12 posto slučajeva prijavljeno je zlostavljanje djece nad
roditeljima, s opaskom da je takvo zlostavljanje u porastu. U 18
slučajeva pomoć je od te udruge zatražena zbog različitih
emocionalnih problema i sličnog. Lani su u prihvatilište došle 73
žene s 93 djece.
Nevenka Mesić iz "Rovinjskog sunca" (Doma za zlostavljanu djecu i
odrasle) koju je osnovala nevladina udruga Građanska zajednica
žena, izjavila je da je seksualno zlostavljanje djece od roditelja
najstrašnija vrsta zlostavljanja uopće. U tri godine djelovanja
"Rovinjskom suncu" se za pomoć obratilo 450 osoba, od kojih su 85
posto majke s djecom. Mesić je navela da se zlostavljanje u obitelji
u 85 posto slučajeva provodi nad ženama i djecom, a 15 posto nad
muškarcima.
(Hina) bma sšh
(Hina) bma sšh