FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SEKSUALNO ZLOSTAVLJENA DJECA - KAKO IM POMOĆI I ŠTO UČINITI DA TO NE OSTANE TAJNA

Autor: ;MBUJ;SSKU;VLUL;SSKU;VLAR;SSKU;AZEL;MBUJ;
ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Piše: Marina Bujan Seksualno zlostavljanje djece najgori je oblik zlostavljanja upravo zbog položaja žrtve koja ne razumije što joj se događa, vrlo često sebe krivi za takvo ponašanje, a zbog ovisnosti o roditeljima obično se srami otkriti istinu, uglavnom iz straha od zlostavljača koji prijeti da "to" ostane "njihova tajna". Takav zaključak u svojim istraživanjima navodi nevladina udruga Centar za ženske studije iz Zagreba. Prosječna dob žrtve je devet godina, a najčešći zlostavljači su očevi i poočimi, ističe psihijatrica dječje bolnice "Klaićeva" Gordana Buljan-Flander. Napominje da je trećina djevojčica prvi put zlostavljana u dobi od pet godina te da je riječ o "velikoj tamnoj brojci" seksualnog zlostavljanja djece. Pretpostavlja se da se za čak 90 posto slučajeva zlostavljanja nikada ne dozna upravo zbog srama, straha i pritiska sredine. Nema sustavnih podataka o nasilju u obitelji U Hrvatskoj nema sustavnog statističkog praćenja o nasilju u obitelji, ističe ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži Adinda Dulčić.
ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Piše: Marina Bujan Seksualno zlostavljanje djece najgori je oblik zlostavljanja upravo zbog položaja žrtve koja ne razumije što joj se događa, vrlo često sebe krivi za takvo ponašanje, a zbog ovisnosti o roditeljima obično se srami otkriti istinu, uglavnom iz straha od zlostavljača koji prijeti da "to" ostane "njihova tajna". Takav zaključak u svojim istraživanjima navodi nevladina udruga Centar za ženske studije iz Zagreba. Prosječna dob žrtve je devet godina, a najčešći zlostavljači su očevi i poočimi, ističe psihijatrica dječje bolnice "Klaićeva" Gordana Buljan-Flander. Napominje da je trećina djevojčica prvi put zlostavljana u dobi od pet godina te da je riječ o "velikoj tamnoj brojci" seksualnog zlostavljanja djece. Pretpostavlja se da se za čak 90 posto slučajeva zlostavljanja nikada ne dozna upravo zbog srama, straha i pritiska sredine. Nema sustavnih podataka o nasilju u obitelji U Hrvatskoj nema sustavnog statističkog praćenja o nasilju u obitelji, ističe ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži Adinda Dulčić. Prema stručnim procjenama nasilje nad djecom i mladeži čini oko 30 posto ukupnog nasilja u obitelji. Mnoga djela nasilja ostaju prikrivena, čemu, po mišljenju stručnjaka, pridonose stavovi kao "odnosi muškarca i žene u braku su privatna stvar", smanjena društvena osjetljivost, ekonomska ovisnot žene o muškarcu, zaštitnički stav majke prema djeci - majka ne želi produbiti konflikt i slično. Nasilje u obitelji svrstano je u četiri kategorije - fizičko, seksualno i emocionalno te ekonomsko zanemarivanje. Najčešće žrtve nasilja u obitelji su žene s djecom - 99 posto. Seksualno iskorištavana djeca vrlo rano stupaju u spolne odnose i često bivaju promiskuitetna. Osjećaju se "drukčijima" od vršnjaka, izdvajaju se od svojih dobnih skupina i teško uspostavljaju veze i prijateljstva. Uzrok tomu je i strah da se ne otkrije što im se događa, ali i strah od zlostavljača koji obično prijete, iskustva su liječnika, pravosuđa i stručnjaka. Izravne i najuočljivije posljedice očituju se na djetovom fizičkom zdravlju (fizičke ozljede spolnih organa, izloženost spolnim bolestima, trudnoća kod adolescentica). Kako se radi o žrtvama osjetljive dobi, zdravstvene teškoće mogu se razviti u kronične i tako ostaviti dugogodišnje posljedice, primjerice neplodnost. Posljedice na mentalno zdravlje djeteta u kasnijoj dobi odražavaju se na koncentraciji u komunikaciji, što utječe na djetetov psihosocijalni razvoj (česti poremećaji u ponašanju). Takvi poremećaji mogu dovesti do različitih ovisnosti (alkohol, droga), kriminala, prostitucije i promiskuiteta, skitnje i slično. Posljedice seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, osim što su bolne i neugodne za dijete, neugodne su i za cijelu zajednicu i društvo. Pooštriti kazne za zlostavljače Na zakonske propise koji sankcioniraju seksualno zlostavljanje djece ima niz promjedaba. Tako primjerice kazne nisu primjerene za bludne radnje nad djecom. Zakonska rješenja to tretiraju manjom štetnošću od samog spolnog zlostavljanja. Što se pornografije tiče, kazne su predviđene samo za slučajeve kada odrasla osoba s pornografijom upoznaje one mlađe od 14 godina, dok su mlađi i stariji maloljetnici (od 14 do 18 godina) izostali. Zakon se ne odnosi i na Internet i njegove mogućnosti u dostupnosti pornografskog materijala djeci i maloljetnicima, pa se čini da zakonodavac nije jadnako zabrinut za moral adolescenata i moral djece. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži postavlja i problem televizijskog programa na državnoj televiziji, koji u "udarnim terminima" emitira program pun nasilja i seksa. Stoga je na nedavno održanom okruglom stolu o pravobraniteljima za djecu zatražena zabrana emitiranja takvog program na HTV-u prije 21 sat, te da program, odnosno filmovi koje može gledati cijela obitelj, znači i djeca, u najavama budu označeni zelenom točkom. U prošloj godini 1.596 nasilja nad djecom Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu obitelji kaznenih djela protiv braka i obitelji, u kojima su žrtve nasilja djeca, u prošloj je godini ukupno bilo 1.596. Sve se veći broj žrtava nasilja u obitelji javlja i nevladinim udrugama za pomoć. Primjerice udruga "Plavi telefon" pruža besplatnu pomoć djeci, mladeži i odraslim osobama. Zbog zlostavljanja u obitelji "Plavi telefon" lani je zaprimio 104 poziva, 1999. godine 93, 1998. 138 poziva, 1997. 98 poziva. I nevladinoj udruzi "Hrabri telefon" lani se za pomoć javilo 697 osoba. Zbog fizičkog zlostavljanja javilo se 33 posto osoba, zbog seksualnog 21 posto, emocionalnog 35 posto, a zbog zanemarivanja 11 posto osoba. Nevladina udruga "Ženska pomoć sada" u prošloj godini (od 1. siječnja do 30. listopada 2000.) zaprimila je 3.958 poziva, od čega se 155 poziva odnosilo na zlostavljanje djece u obitelji. U 70 posto slučajeva od te ženske udruge pomoć su zatražile fizički i psihički zlostavljane žene, a 65 posto ih je s djecom. U 12 posto slučajeva prijavljeno je zlostavljanje djece nad roditeljima, s opaskom da je takvo zlostavljanje u porastu. U 18 slučajeva pomoć je od te udruge zatražena zbog različitih emocionalnih problema i sličnog. Lani su u prihvatilište došle 73 žene s 93 djece. Nevenka Mesić iz "Rovinjskog sunca" (Doma za zlostavljanu djecu i odrasle) koju je osnovala nevladina udruga Građanska zajednica žena, izjavila je da je seksualno zlostavljanje djece od roditelja najstrašnija vrsta zlostavljanja uopće. U tri godine djelovanja "Rovinjskom suncu" se za pomoć obratilo 450 osoba, od kojih su 85 posto majke s djecom. Mesić je navela da se zlostavljanje u obitelji u 85 posto slučajeva provodi nad ženama i djecom, a 15 posto nad muškarcima. (Hina) bma sšh

(Hina) bma sšh

An unhandled error has occurred. Reload 🗙